Kako je Monty Phyton postao dio pop kulture

U vrijeme hipi pokreta, antibebi pilula i anarhije, oni su probijali granice slobode i ušli u legendu. Danas su većini komičara uzori.

U ponedjeljak navečer, u knjižnici i čitaonici u Bogdanićevoj ulici, okupili su se istomišljenici i ljubitelji Letećeg cirkusa ''Montya Phyton''. Phytoni su jedan od vrhunskih primjera inteligentnog humora, iako mnogi ne razumiju prožetost ironijom i radikalizmom i zbog toga ga i odbacuju.  

- Monty Phytoni nisu nikli tek tako bez nekog konteksta i tu leži razlog zašto su nama tako zanimljivi. Oni su se prvenstveno poigravali s višestrukim smislom i medijskim značenjima, a oko njih se stvarao intelektualni krug onih koji su humor i razumjeli - kazao je Nikica Gilić, ljubitelj i poznavatelj phytonovaca, te profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odjelu komparativne književnosti.

Odskakanje od standardnog humora

Serija je započela s emitiranjem 1969. i odmah je privukla veliku pozornost zbog svojeg odskakanja od ''standardnog'' humora. Osebujnost njihova stila sastojala se od skečeva koji bi se često smatrali besmislenim i međusobno nepovezanim, a nerijetko ne bi ni imali završetak, a u nekim slučajevima niti početak. To je bio rezultat neobičnog kreativnog procesa pythonovca koji bi radili skečeve u grupama po dvoje i tada se okupili zajedno, pa odlučili što od toga ulazi u emisiju. Kako je i sam John Cleese jednom prilikom rekao: ''Ako bismo smatrali da se predugo zamaramo sa završetkom za neki skeč, jednostavno bismo ga prekinuli upola.''

Phytonovci su svojom serijom, uzevši u obzir vrijeme u kojem su počeli sa samim stvaranjem, probili granice cenzure i konzervativnosti. Najbolji primjer za to je upravo sama televizijska kuća BBC koja je bila, a i ostala, jedna od najkonzervativnijih televizija a dopustila je njihovo prikazivanje. U vrijeme hipi pokreta, antibebi pilula i anarhije, oni su probijali granice slobode i upravo iz tog razloga uspjeli 'probiti' i BBC.

Knjige na temu Monty Phytona Photo Jana Bušić

- Phytonovci su danas opća kultura, jednako kako je normalno da se prepoznaje tko je Madam Bovary, tako moramo znati i tko je John Cleese. Oni ne samo da su predviđali što će publika prepoznati kao humor, nego uspjeli i ponoviti, rekapitulirati tradiciju. Tako su se i uspjeli nametnuti u kulturi - rekao je Branko Kostelnik, novinar, publicist i glazbenik, također gost na tribini.

Ipak, najveća posebnost Montyja Phytona, zbog kojeg ih toliko ljudi danas voli, a i zbog čega se toliko komičara po njima ravna, je njihov radikalizam. Bili su radikalni jer su humor učinili postmodernim. Dotakli su se svih tabu tema o kojima se u ono vrijeme nije smjelo govoriti, od homoseksualizma, kanibalizma i sličnih, i samim time onemogućili daljnji pomak u tom pravcu.