MSU: U nedjelju se otvara Srnecova retrospektiva

Srnec je jedna od samozatajnih umjetničkih osobnosti koje su pedesetih i šezdesetih godina utirali putove drugačijoj umjetnosti u društvu.

Retrospektivnom izložbom Aleksandra Srneca, u nedjelju 17. siječnja, Muzej suvremene umjetnosti počinje izlagačku godinu istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare.

Obrazlažući odluku da Muzej započne sa Srnecovom retrospektivom ravnteljica MSU-a Snježana Pinatrić je istaknula da je izložbena politika kuće proučavanje i predstavljanje autora iz vremena apstraktnih, konstruktivnih i kinetičkih tendencija druge polovice 20. stoljeća.

Srnec je jedna od samozatajnih umjetničkih osobnosti koje su pedesetih i šezdesetih godina utirali putove drugačijoj umjetnosti u tadašnjem društvu.

Izložbu je inicirao kolekcionar suvremene umjetnosti Marinko Sudac, a prvi put je bila predstavljena u Varaždinu 2008.

Po riječima ravnateljice Pintarić veliki dio izložbe naslovljena "Prisutna odsutnost" su djela iz fundusa MSU te iz Sudčeve kolekcije.

'Srnecova umjetnička osobnost prerasla je umjetnika'

Srneca nazivaju najdosljednijim autorom na području kinetičkih i svjetlosnih istraživanja, a taj je dio stvaralaštva izvrsno zastupljen na izložbi uz edukativne sadržaje koje će mlade naraštaje upoznati s kinetičkom umjetnošću, kinetičkoj skulpturi i lumino-kinetičkim objektima.

Srnecovi radovi istražuju područje na kojem se susreću umjetnost geometrija i tehnika, a njegova umjetnička osobnost prerasla je u umjetnika konstruktora naglasila je Pintarić.

Povjesničar umjetnosti i jedan od boljih poznavatelja Srnecova opusa Jerko Denegri je istaknuo da je riječ o multidisciplinarnom umjetniku koji je u svojim djelima brisao granice između klasične i primjenjene umjetnosti.

Napomenuo da je Srnec dao veliki doprinos grupi EXAT 51 koja je Zagreb 50-tih i 60-tih godina prošloga stoljeća svrstala u sam vrh avangardne umjetnosti u svijetu. Potvrda tome je i Srnecova sjajna izložba Ambijent koji je postavljena 1969. i 1971. prostorima tadašnjih Galerija grada Zagreba iz kojih se razvio Muzej suvremene umjetnosti.

Srnecov filmski opus

Denegri je podsjetio da su Srnecovi majstorski dosezi bili osuđeni na dekonstrukciju pa je izložba prilika za ponovnu rekonstrukciju nekih od tih djela koja su pružila novu sliku na našu umjetnost.

Povjesničar filma Hrvoje Turković govorio je o Srnecovom filmskom opusu, a to su njegove animacije scenografije za lutkarske filmove te ilustracije knjige.

Povjesničar umjetnosti Feđa Vukić govorio je o Srnecovu dizajnu, ponovivši veliku umjetnikovu ulogu u EXAT 51 i fenomenu Novih tendencija.

O edukativnim akcijama MSU govorila je viša muzejska savjetnica Nada Beroš.