Objavljen novi broj Europskog glasnika

Tekstovi su ograničeni na tri monoteističke religije te žele nadopuniti stanovitu kulturološku rupu u percepciji religije.

Objavljen je novi broj Europskog glasnika (12/2007) u nakladi Hrvatskog društva pisaca koji se dominantno bavi temom religije u Europi i svijetu.

U trenutku kada je pojedinac postavljen kao mjerilo vrijednosti, promotrili smo položaj religije u laičkom okruženju, problematičan, nesiguran i osporavan, ali prisutan kao težnja za nečim drugim, izvan zakonitosti ovoga svijeta, rekao je glavni urednik Europskog glasnika Dražen Katunarić, govoreći o glavnoj temi broja.

Kulturološka rupa u percepciji religije

Rekao je kako su tekstovi ograničeni na tri monoteističke religije (kršćanstvo, islam i judaizam) te da žele nadopuniti stanovitu kulturološku rupu u percepciji religije, koja je teorijski prešućena u Hrvatskoj dok se u Europi uspostavlja kao jedna od krucijalnih tema današnjice.

Izdvojio je tekstove Jacquesa Lacana (U ime oca i Pobjeda vjere), Richarda Rortya (Antiklerikalizam i ateizam), Jacquesa Ellula (Kršćanin za Izrael) i drugih sociologa i filozofa religije.

Jedan tematski blok posvećen je Borgesu, odnosno, "anti-Borgesu", u kojemu će se naći razmišljanja o "iskrivljenoj i manipuliranoj slici" o tom piscu, kritički tekstovi koji se po prvi puta objavljuju.

Kult Borgesa

Iako u Hrvatskoj postoji kult Borgesa, kaže Katunarić, treba vidjeti kako je on primljen u Južnoj Americi i Argentini te pročitati što mu zamjeraju, a što priznaju. Tu su tekstovi Adolfa Prietoa (Borges i nova generacija), Davida Vinasa (Skandalozna iskrenost), Juana Josea Sebrelia (Borges: slabi nihilizam) i dr.

Dio broja posvećen je "semiologiji arhitekture", tu su i prozni koraci, poezija te temat koji se bavi pitanjem "za i protiv 'world književnosti'".

Časopis je tiskan u nakladi od 500 primjeraka na gotovo tisuću stranica.