15. LIPNJA 2013. 10:32h

Objavljena knjiga akademika R. Katičića "Hrvatski jezik"

Foto

Scena
0

Tekst

Knjigu akademika Radoslava Katičića "Hrvatski jezik", izgrađenu na dobro utemeljenoj jezičnoj samosvijesti, objavio je zagrebački nakladnik Školska knjiga.
Knjiga "Hrvatski jezik" (283 str.) uz pristupno poglavlje podijeljena je na 11 dijelova, u kojima autor obrađuje mjesne govore Hrvata, jezik i pismenost, početke hrvatskoga književnog jezika, hrvatski književni jezik u uznapredovalom srednjem vijeku, doba velikih prijeloma u 16. stoljeću, novi početak, prosvjetiteljstvo, narodni preporod, suočavanje s novim srpskim jezičnim standardom, punu standardnost na uzburkanoj plovidbi i hrvatski jezik.

Na kraju knjige, uz zaglavak, objavljeni su izbor iz bibliografije te indeks pojmova, imena i naslova djela.

"Mi hrvatski jezik poznajemo, svaki govori njime kako već govori, a piše kako je naučio pisati, i mi ga prepoznajemo kad tko drugi govori ili piše njime", napominje Katičić i dodaje kako ga prepoznajemo kao svoj hrvatski jezik i kad se govori njime na kajkavsku, i kad se govori na čakavsku, a prepoznajemo ga i kad se govori na štokavsku, jednim od narječja kojima govore Hrvati.

Katičić ističe kako hrvatski jezik prepoznajemo i u razgovornoj porabi karakterističnoj za regije oko pojedinih naših najznatnijih gradova. "Prepoznajemo ga u književnoj umjetnosti, u svoj raznolikosti njegovih izražajnih registara", piše i dodaje kako ga napokon prepoznajemo i u standardnoj porabi na različitim stupnjevima naobrazbe i u svoj raznolikosti njegovih funkcionalnih stilova.

Istaknuo je i kako isto tako prepoznajemo kad netko ne govori hrvatski te dodao kako prepoznajemo to i onda kad je jezik kojim se izražava vrlo sličan i srodan hrvatskomu, i kad ga bez većih teškoća razumijemo. "Hrvatski nam je jezik time nešto posebno, nešto naše, nešto izdvojeno od svega drugoga, izdvojeno od onoga što naše nije, što prepoznajemo da nije hrvatski jezik", piše akademik Katičić.

Po njegovim riječima, hrvatski jezik nam je neposredni doživljaj jer na temelju iskustva stečena s njim on nam je prepoznatljiv u svoj svojoj slojevitosti i raznolikosti.

Katičić smatra kako teškoće nastaju kad s tom jednostavnom i životnom istinom izađemo iz svojega kruga, a poteškoće idu sve do tvrdnji da hrvatskoga jezika i nema pa bi nas, kako oni smatraju, kaže Katičić, trebalo staviti pod neko starateljstvo. "Od kada se u međunarodnom jezikoslovlju govori o jezicima u ovim našim predjelima uvelike nas i stavljaju pod takvo starateljstvo", piše Katičić i dodaje kako smo mi od toga stalno pomalo razdraženi.

Istaknuo je kako i među onima koji žive s hrvatskim jezikom, kojih je izražajni svijet nezamisliv bez njegove prisutnosti, a nisu Hrvati, mnogi imaju teškoća poistovjetiti se s njim. "To dakako vrijedi osobito za Srbe u Hrvatskoj koji svoj jezik zovu srpskim i tako ga doživljavaju, a naš je hrvatski jezik ipak čvrsto ugrađen i u njihovu izražajnost", napominje Katičić i dodaje kako to vrijedi u velikoj mjeri i za muslimane Bošnjake u kojima je hrvatski jezik snažno prisutan.

Akademik Radoslav Katičić rođen je 1930. u Zagrebu. Klasični je filolog, jezikoslovac, indoeuropeist, indolog i slavist te jedan od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u zemlji i svijetu na području humanističkih znanosti. Od 1958. radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1977. pa do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Član je HAZU, Austrijske akademije znanosti, Akademije nauka i umjetnosti BiH, Norveške akademije znanosti, Academiae Europeae i Akademie dei Lincei u Rimu.

(Hina)