Od Klovića i Rebrandta do Warhola i Picelja

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavljen je monografski katalog istoimene izložbe te obilježena 90. godišnjica Grafičke zbirke.

Opsežni monografski katalog izložbe (500 str.) "Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja" istoimene izložbe koja je početkom prosinca 2009. otvorena u Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) predstavljen je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).

Tom značajnom izložbom obilježena je 90. obljetnica Grafičke zbirke NSK (1919.-2009). Katalog su uz voditeljicu Grafičke zbirke NSK i urednicu Mikicu Maštrović predstavili autori tekstova koji su obradili i pojedine dionice izložbe Zvonko Maković, Milan Pelc, Tonko Maroević i Jasna Galjer.

Predsjednica Vlade otvorila je izložbu 'Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja'

Urednica Maštrović je istaknula da katalog sadrži deset poglavlja u kojima se uz ostalo opisuje sve što je značajno za spomenutu zbirku i vrijednu građu koja se čuva u fundusu NSK a nastala su od 16. st do danas.

Zvonko Maković je govorio o osnivačima Zbirke Ljubi Babiću, Menciju Clementu Crnčiću, Tomislavu Krizmanu te Arturu Schneideru prvom ravnatelju Zbirke, rekavši da je izložba svojevrsni hommage toj četvorici zaslužnih za grafiku u našoj likovnoj umjetnosti.

Upozorio je na njihovu dalekovidnost za temelje zbirke koja osim originalnih crteža, grafika i akvarela, posjeduje strip crteže, skice, grafičke mape, plakate, ex librise i stare razglednice.

Maković je naglasio da nije moguće zamisliti hrvatsku povijest umjetnosti, a da se ne konzultira spomenuta zbirka. Osim teksta o osnivačima Zbirke, Maković je obradio crteže i grafike 19. i 20. stoljeća.

Milan Pelc obradio je razdoblje crteža i grafika 16., 17. i 18. stoljeća, rekavši kako je to trijumf grafike u posljednjih nekoliko desetljeća.

Istaknuo je ulogu velikog renesansnog majstora Julija Klovića koji je ostavio duboki trag u povijesti grafike te bio i veliki kolekcionar grafike. Pelc je govorio i o još dva velika umjetnika zaslužna za razvitak grafike Martin Rota Kolunić i Andrija Medulić. Zbirci posebnu težinu daju i djela baroknog arhitekta Fichera von Erlacha, nizozemskog slikara i grafičara Rembrandta, pa do suvremenih slikara poput Oskara Kokosche do Andyja Warhola, rekao je Pelc.

Tonko Maroević je istaknuo da likovno-grafičke mape čine važan dio Zbirke, rekavši da su mape dijalog riječi i slike, čiji nastanak posebno oživljava u 20. stoljeću. Među ostalim, istaknuo je primjer ilustracije potresne Goranove poeme Jama na kojoj su radili Zlatko Prica i Edo Murtić.

Jasna Galjer govorila je o važnosti plakata koji po njezinim riječima ujedinjuje popularnu i visoku kulturu. Zbirka posjeduje desetke tisuća plakata koji su po njezinoj ocjeni legitimni pokazatelj masovnih komunikacija i dizajna. Plakat je odnos riječi i slike, rekla je Galjer.

Izložba "Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja" bit će otvorena do 31. siječnja.