Otkriven tunel u kojem su se skrivali Židovi

Nalazište, kulisa slavne scene iz jedne od mnogih tragedija u židovskoj povjesti: velike pobune protiv Rima koja je kulminirala uništenjem Solomonovog, tj. Drugog hrama 70. g., 70 je metara dug tunel koji je dio glavnog jeruzalemskog odvodnog kanala.

Prema židovskom povjesničaru iz prvog stoljeća Josipu Flaviju, Židovi su se njime koristili kako bi se sklonili od rimskih osvajača Jeruzalema.

Tunel je bio iskopan ispod mjesta na kojem će poslije biti izgrađena glavna cesta u Jeruzalemu, objasnili su voditelji iskapanja Ronny Reich sa sveučilišta u Haifi i Eli Shukron iz Instituta za starine.

"Tražili smo tu cestu i iznenada otkrili tunel", kazali su Reich i Shukron.

Zidovi tunela napravljeni su od klesanog kamena. Zidovi su visoki tri metra, a tunel je na mjestima širok jedan metar. U njemu je pronađena lončarija, dijelovi glinenog posuđa i kovani novac iz razdoblja Drugog hrama.

Otkriće odvodnog kanala također pokazuje kako su gradski vladari gradnjom infrastrukture vodili računa o dobrobiti stanovnika Jeruzalema, jer je kanal odvodnjom sprječavao poplave.

U spomenutom razdoblju je u Jeruzalemu, prema Tacitu, živjelo oko 600.000 ljudi, no ostalo je nepoznato koliko se spasilo koristeći taj tunel u južnom dijelu grada. Arheolozi smatraju da je tunel vodio do rijeke Kidron koja utječe u Mrtvo more.

Rimski general Tit Flavije osvojio je Jeruzalem 70. godine nakon duge opsade. U nemogućnosti da probiju obranu grada, rimska je vojska iskopala jarak oko gradskih zidina i sagradila oko njega još jedan zid. Svatko tko je pokušao pobjeći iz grada bio je uhvaćen i raspet na križ. Pred kraj opsade, Jeruzalem su okruživala tijela desetaka tisuća ljudi pribijenih na križ.