Perić: Pišem trilogiju 'Krv'

Pisac koji se proslavio 'Vampirom' uskoro izdaje novi roman 'D'Annunzijev kod'.

Vampiri i fantastika nikada nisu uhvatili istaknuto mjesto u hrvatskoj književnosti, ali upravo je takvim romanom Boris Perić izgradio svoje spisateljsko ime. O knjizi se pisalo, nalazila se na listama knjiga koje se trebaju čitati, neki su je vjerojatno i pročitali, a neki koji su to i napravili napominjali kako knjiga baš i nije ''fantastična''. Ali, pisce je oduvijek bilo lakše stavljati u ladice, makar to bilo teško, kao u Perićevom slučaju.

Krv kao nit koja povezuje

- ''Vampir'' je na neki način fantastika, ali to je ipak prije jedna vrsta stvarnosne proze. Roman je bio moje viđenje realizma - objašnjava Perić, kojega smo intervjuirali, nakon što smo čuli kako mu uskoro izlazi novi roman 'D'Annunzijev kod', koji, uvjerava Perić, nema veze s fantastikom, iako neki likovi iz ''Vampira' nalaze svoje mjesto na njegovim stranicama. Do tog razvoja događaja nije došlo slučajno, jer Perić je, kako je otkrio ekskluzivno za Javno.hr, upravo u procesu pisanja trilogije pod nazivom ''Krv''. Trilogija je počela ''Vampirom'', a završit će romanom za koji Perić već ima radni naslov, ali o njemu ne želi otkriti detalje.

Perićeva ''Krv'' nije trilogija o vampirima ili fantastici, što 'D'Annunzio' zorno pokazuje. Dok se ''Vampir'' još na jedvite jade i mogao staviti pod kišobran 'fantastike', dakle u dvorište nekakvog ''Gospodara prstenova'' gdje nikako ne pripada, novi roman ukopan je duboko u realnosti. ''Krv'' koja u njemu prevladava prizemnija je od one vampirske.

- Mislim da ću možda razočarati svoje čitatelje - rekao je Perić u šali, komentirajući svoj, uvjetno rečeno, skok u žanru. On sam ne smatra kako je napravio veliki odmak od posljednje knjige i smatra je logičkim nastavkom, u kojem od horora sada prevladavaju samo oni domaći politički. Iako su knjige povezane, uvjerava Perić, nisu uvjet jedna za drugu.

Ponude za ekranizaciju

- Naravno da će oni koji su pročitali ''Vampira'' malo bolje shvaćati ponašanje likova u ovom romanu, ali i oni koji ga nisu ili nemaju namjeru pročitati moći će bez problema uživati u knjizi - uvjerava Perić, koji za sebe tvrdi kako svojim knjigama želi prikazati ''svakodnevne stvari''. Pod tim, naglašava, ne želi pisati o sebi i svojim prijateljima, već o stvarima koje se događaju u današnjem društvu i koje smatra bitnima.

Njegov prikaz svakodnevice očito je zanimljiv stranim izdavačima koji žele njegovu knjigu prevesti na njemačko tržište, a u planu je i audio izdanje knjige. O detaljima, koji još nisu uglavljeni, Perić za sada ne želi govoriti. Također ne želi govoriti niti o vjerojatnoj ekranizaciji ''Vampira'', točnije o dvije ekranizacije, jer bi jedna trebala biti dugometražni animirani film.

Misteriozni D'Annunzio

Ono o čemu Perić želi govoriti je Gabriele D'Annunzio, intrigantna ličnost s početka stoljeća, pjesnik i političar kojega su povremeno nazivali fašistom, iako nije imao direktne veze s Mussolinijem. Okupator Rijeke, koji je iz grada istjerao na tisuće Hrvata i Talijana, D'Annunzio je danas persona non grata službene povijesti.

- Fascinira me kako neki moji prijatelji nikada nisu niti čuli za njega. Čovjek je okupirao jedan hrvatski grad, a o njemu u povijesnim čitankama nema niti spomena - rekao je Perić, koji također primjećuje da su i D'Annunzijeva djela notorno teška za nabaviti. Koliko je za hrvatsku književnost D'Annunzio bitan, objašnjava Perić, koji se bavi književnom kritikom, je priča da je Nazor u partizane otišao upravo zbog D'Annunzija, a Krleža navodi kako o njegovom stvaralaštvu nema visoko mišljenje.

- D'Annunzio se proteže cjelokupnom hrvatskom književnošću, a o njemu samom jedva da ima spomena. Moramo naći načina da govorimo o njemu - objašnjava Perić svoje zanimanje. A Perić valjda zna, jer mnogo čita, uglavnom zbog posla, no ima nekoliko pisaca koji su mu ''zapeli za oko''.

Pisac preporuča

- Definitivno Edo Popović te Kemal Mujičić Artnam s romanom ''Pet litara benzina'' - rekao je Perić, koji djela ovih pisaca smatra ulaskom hrvatske književnosti na teritorij tranzicije. Ovo kašnjenje rezultat je rata, koji je onda stvorio, tvrdi Perić, specifičnu ratnu književnost. Ali, ima Perić i drugih zanimacija.

- Ja sam dijete punka, a otvoren sam za sve vrste glazbe - uvjerava pisac, kojem su za vrijeme intervjua iz majice virile slušalice walkmana. Ono što bez prestanka sluša u posljednje vrijeme je novi album ''The voice of midnight'' misteriozne grupe ''The Residents'', čiji članovi, još od početka djelovanja, davne 1969. godine, nose maske i uživaju potpunu anonimnost. Da Perić nije jedini koji ih sluša dokazuje njihov impozantan opus od šezdesetak albuma.

- Što se tiče filma nedavno sam pogledao ''Maglu'' po romanu Stephena Kinga i trenutno me jako deprimira - što je za Perića očito dobra stvar jer je roman po kojem je film nastao pročitao čak dva puta, inače nema naviku, osobito kada je u pitanju King. Naime, o njemu nema visoko mišljenje, ali Kingova rana faza, objašnjava, kada nije znao da će se 'pretvoriti u ovo što je sad' dala je ''Maglu'', koje je konačno nešto 'umjetnički vrijedno'. Od novijih filmova najzanimljiviji su mu Cronenbergovi ''History of violence'' i noviji po njegovom mišljenju nešto lošiji ''Eastern promises''. Tko će dobiti Oscara ne zna i uz smiješak tvrdi kako ''nije to moj fah''.

Ali, njegov fah sigurno je književnost, kojom se bavi već petnaestak godina, a vjerojatno će se barem duplo toliko njome i nastaviti baviti. Osim ako ga u mraku ne dohvati kakav vampir.