Pisci proroci

Knjige su ponekad prozor u budućnost.

Da knjige znaju biti pametne, znamo vjerojatno svi. Bez obzira imaju li je namjeru ikada pročitati, mnogi će kupiti priručnike za fotografiju, popravljanje cijevi ili auta. Tek tako. Da se nađe. Neki će gomilati knjige iz filozofije i praviti se pametni zbog nekoliko nasumično pročitanih rečenica. A neki će možda iz knjiga doista nešto i naučiti.

Ali knjige, ne sve, ponekad ponude nešto doista izvanredno. Ne analizu svijeta u kojem sada živimo, ne prikaz povijesti koja nas je dovela do ovog trenutka. Ponekad knjige govore o budućnosti. O svijetu u kojem ćemo živjeti tek pod stare dane. Ili koji će vidjeti tek naši unuci. Ljudi koji uspiju u svojim knjigama dati tračak budućnosti, doista su posebna sorta pisaca.

To su pisci proroci.

Jules Verne

Otac znanstvene fantastike, kako ga mnogi zovu, danas je, zapravo, pisac koji u svojim djelima

opisuje događaje i tehnologiju koja nas okružuje već desetljećima. Verne, koji je rođen 1828., a umro 1905. godine, u svojim je djelima govorio o putovanju na mjesec, automobilima s klimom, podmornicama i putničkim avionima. Svoja je djela pisao s velikim žarom, ali i pesimističnim pogledom na ljudsko društvo, zbog čega nije mogao pronaći izdavača. Tek kada je upoznao Pierre-Julesa Hetzela, izdavača koji je jako utjecao na njegov rad, Verne je krenuo putem slave. Hetzel je iz njegovih djela izbacio političke poruke, a u njih ubacio glavno oružje za osvajanje publike - happy end. Na njegov nagovor promijenjeni su neki ključni dijelovi Verneovih priča, pa je tako Kapetan Nemo od Poljaka koji se bori protiv Rusa pretvoren u Indijca nezadovoljnog Britanskim Carstvom. Upravo ga je takav, vrlo uvjetno rečeno, pogrdan odnos prema Britancima koštao dobrog glasa u anglosaksonskim zemljama. U njima su njegova djela prolazila kroz katastrofalno loše prijevode, pa su se tako njegove, zapravo izuzetno točne matematičke formule, loše preračunate u pedlje i milje pretvarale u potpunu zbrku. Zbog toga se Verne, makar je greška s vremenom ispravljena, u anglosaksonskom svijetu i danas smatra piscem kojeg stariji nemaju razloga čitati. Srećom, mi znamo bolje.

Prorokovao: Putničke avione, podmornice, put na Mjesec, automobile s klimom,... praktički cijelo 20. stoljeće.

Arthur C. Clarke

Jedan od nekoliko pisaca proroka koji je doživio ostvarenje svojih predviđanja je ovaj Britanac koji već desetljećima živi u Šri Lanki. Clarke je autor mnogih slavnih znanstveno-fantastičnih djela, ali s obzirom da su se mnoga već ostvarila postavlja se pitanje trebamo li uopće koristiti pridjev 'fantastično', kada o njima govorimo. Mnogo prije svemirskih programa, koji su danas gotovo rutina, Clarke je govorio o geostacionarnim satelitima koji bi poslužili kao odlično sredstvo komuniciranja. Danas i malo dijete zna kako sateliti funkcioniraju, ali prije manje od sto godina, ako malo razmislite, ljudi su još letjeli u avionima koji su imali propelere. Iako Clarke nije izmislio geostacionarnu orbitu on ju je popularizirao, tako da se ona danas ponekad naziva Clarkovom orbitom. Svojom najvećom ostavštinom ovaj futurist naziva doista izvanredan koncept - svemirsko dizalo. Stvar je, u osnovi jednostavnom principu. Uzmite jak materijal, jedan njegov dio zakačite za tlo, a drugi bacite u svemir. Kada završite s tim korakom, na cijelu konstrukciju montirajte dizalo i gotovi ste. Ono što ste time postigli je, barem tako govore znanstvenici, savršeno realno, te, što je mnogo bitnije, jeftino putovanje u svemir. Da ne govorimo o tome kako ste sve astronaute svijeta na taj način pretvorili u liftboje.

Prorokovao: Satelite kao sredstvo komunikacije, svemirsko dizalo (na njega još čekamo).

Herbert George Welles

Tronoga stvorenja koja su sišla s Marsa danas su vjerojatno prva asocijacija kada se spomene

ime H.G. Wellesa i njegova 'Rata svjetova'. Makar vrlo zabavno i često ekranizirano, to djelo nije ovog pisca, socijalista i ženskara uvrstilo u ovaj popis. To je učinilo jedno drugo djelo 'Oslobođeni svijet' (The world set free). Welles je u njemu zamislio bombe koje, zbog radioaktivnosti eksplodiraju danima. Znanstvenici njegova doba su znali da radioaktivni elementi polagano ispuštaju radijaciju. Gledano u kratko vrijeme količina radijacije je mala, ali ako se gleda njena količina tijekom dužeg vremena, količina ispuštene radijacije je zapravo ogromna. Welles je zamislio nekakvu spravu koja to dugo razdoblje značajno krati, te od relativno benignih kamenja čini prave bombe koje danima ili tjednima čine pustoš. Tom je idejom zapravo stavio bubu u uho znanstvenicima koji su izmislili nuklearne reakcije. Za koje ste vjerojatno čuli.

Također je predvidio vlakove i automobile koji postaju temeljno prijevozno sredstvo, te bijeg iz grada u predgrađa. Potpuni promašaj je napravio u vezi podmornica, za koje je zaključio kako će svoju posadu i njihova tvorca samo odvući u smrt u dubinama.

Prorokovao: Nuklearne reakcije, premoć aviona u ratu, bijeg iz grada na selo (vjerojatno je nekako načuo za cijene metra kvadratnog u centru Zagreba).

Isaac Asimov

Rođen u Rusiji, ali odrastao u SAD-u, Dr. Asimov je imao uspješnu akademsku karijeru, ali je u popularnoj kulturi ostao upamćen po svojim djelima iz područja znanstvene fantastike. Za razliku od drugih pisaca čija predviđanja doživljavamo svaki dan Asimov je, barem u teoretskom smislu, otišao korak dalje. Njegovo najpoznatije djelo 'Ja, robot', vrlo detaljno opisuje način na koji roboti moraju funkcionirati. Iako ni danas nemamo robote koji se ponašaju po njegovim Trima zakonima robotike, činjenica je kako će, ako do takvih robota ikada dođe, upravo to činiti. Također je autor izraza 'robotika' koji se danas sve više koristi, i to upravo onako kako je Asimov i zamislio. Njegova psihohistorija, znanost koja kombinira psihologiju i sociologiju, pomalo je nevjerojatna, ali ne i nemogući pogled na razvoj statistike i ponašanja masa.

Prorokovao: Robote i način na koji će se ponašati, riječ 'Robotika', utjecaj teorije kaosa na zatvorene sisteme, uspjeh Star Treka (posebna zahvala u odjavnoj špici filma).

William Gibson

I danas vrlo plodan autor, koji je za svoja djela osvojio sve bitne ZF nagrade, a vjerojatno ga

očekuju još mnoge, vječno će ostati upamćen po svom prvom djelu 'Neuromancer'. Makar je radnja smještena u budućnost koja nam je i danas nedostižna (a i pitanje je želimo li živjeti u takvom, tehnologijom okupiranom, svijetu), sve su se bitne karakteristike djela do danas ispunile. Gibsonovi likovi komuniciraju putem svjetske mreže informacija, imaju svoje avatare koji se mogu potpuno razlikovati od njihovih 'stvarnih' identiteta, a svijet je upravljan moćnim korporacijama. Gibson je o moći korporacija i genetskom inženjeringu i njihovom utjecaju na društvo pisao mnogo prije nego su se takve ideje udomaćile u pop kulturi. I da, istina je, Neurmancer, prva knjiga o onom što danas poznajemo kao internet, napisana je na običnoj pisaćoj mašini.

Prorokovao: Internet, korporacije, virtualnu realnost, praktički cijeli IT pogled na svijet.

Ovo su samo neki od pisaca koji su svojim djelima pokazali kako bi budućnost, ili barem njeni fragmenti mogli izgledati. Neki od njih su pratili logiku tehničkog napretka, neki su jednostavno pustili mašti na volju, a neki se jednostavno nisu zamarali detaljima.

Ovdje smo samo pisali one pisce proroke čija je ostavština i danas opipljiva, a mnoge smo morali izostaviti zbog ideja koje se jednostavno nisu još ostvarile (makar izgledaju poprilično realno).

Ima vremena.

To je to, beam me up Scotty.