Počeo je 24. muzički biennale Zagreb

Nova tehnologija i informatička revolucija demokratizirale su skladateljski posao, a tajna dobrog skladanja još uvijek stoji iza edukacije.

Danas, 19. travnja 2007. započelo je 24. muzičko biennale Zagreb, međunarodni festival suvremene glazbe.

Festival traje od 19. do 28. travnja, a nastupa četrdeset domaćih i inozemnih ansambala, iz ukupno dvadeset zemalja. Biennale se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika države Stjepana Mesića.

UMJETNIČKI DIREKTOR, O FESTIVALU

O festivalu smo razgovarali s umjetničkim direktorom Muzičkog biennala Zagreb, Berislavom Šipušom.

ŠIPUŠ: Jedna od tema festivala su žene skladateljice; nastupit će ih 37 od čega sedam iz Hrvatske, što je jako velik broj. Vidjet ćemo jedanaest glazbeno-scenskih priredbi, što komornih opera iz inozemstva, što domaćih praizvedbi, uključujući plesne predstave i balete.

Središnji gost skladatelj je Krzysztof Penderecki, koji će gostovati osam dana.

Posebno nam je drago zbog  suradnje sa ''Studentskim centrom'', ''Teatrom &TD'' i ''Mamom'', jer smo zajedničkim snagama  uspjeli napraviti pravi mali noćni festival – ''Noćna elektronska scena''.

JAVNO: U nazivu festivala stoji da se radi o suvremenoj glazbi. Što je suvremena glazba u kontekstu ovog biennalea?

ŠIPUŠ: Suvremena glazba najbolje odražava vrijeme u kojem se događa. S druge strane, ne može se poreći da ta glazba nije za sve jer ima neke svoje umjetničke konotacije.

Mislim da je umjetnost prije svega osamljenost. Već iz prvih iskustava na ovom festivalu, slušajući kolege i kolegice iz Centra za glazbena istraživanja, vidimo da je riječ o propitkivanju i istraživanju, o dolasku na rub mogućega, tamo gdje sve prestaje..

U svakom slučaju, ''nova glazba'' je s jedne strane i stara – čut ćemo suvremene skladbe iz 1968. godine. Puno toga već je prošlo, no čut ćemo i mnogo novih stvari, na primjer trideset novih kompozicija hrvatskih autora, pa nas zanima što je to za njih nova, suvremena glazba.

Mislim da se danas može govoriti o poliglazbi, što znači da danas ima toliko različitih glazbi koliko se i piše i sluša glazba na ovom svijetu. Ovo je festival poliglazbe.  

JAVNO: Primijetila sam da se ovdje muzicira i s nekim vrlo neuobičajenim glazbalima…

ŠIPUŠ: Rekao bih da je instrumentarij raznolik. Koristi se ili tradicionalni orkestralni instrumentarij, ili nove tehnologije koje su prodrle u skladateljske studije.

I ovaj prvi koncert koji smo upravo odslušali (Umjetničko – zvučne instalacije Centra za glazbena istraživanja, u HDLU), kao i sve ostalo što će se događati tijekom biennalea, pogotovo u ''noćnom festivalu'', će pokazati koliko je nova tehnologija i informatička revolucija demokratizirala skladateljski posao.

Danas jako puno ljudi može skladati jer im upravo nova tehnologija može pomoći da svladaju neke vještine oko toga, iako bih rekao da tajna dobrog skladanja još uvijek stoji iza autoedukacije ili uopće edukacije.

DOGAĐANJA PRVOG DANA BIENNALEA

Ordan Petlevski

U Hrvatskom narodnom kazalištu večeras u 19.45, službeno svečano otvorenje biti će upriličeno baletom Tri pjesme, u izvedbi HNK Rijeka, no program je započeo još u prijepodnevnim i popodnevnim satima, u HDLU-u i MM-centru.

Mogli ste poslušati klarinetistu Tadeja Keniga, prisustvovati izložbi zvučnih instalacija talijanskog centra za zvučna istraživanja i pogledati video projekciju Vesne Srnić ''Duša svijeta'', poslušati sopranistice češkog Cantus ansambla te poslušati Festivalski ansambl i gudački kvartet Sebastian.

Nakon baletnog otvorenja biennalea u HNK, u 22 sata u HDLU otvara se izložba slikarskog virtuoza Ordana Petlevskog, ''Zemlja-glazba''. Iz slika Ordana Petlevskog proizašla je inspiracija za Ciklus preludija za glasovir Davida Gazarova, pa ćemo imati priliku uživati u sinkroniziranom spoju glazbene i likovne umjetnosti.

Za kraj prvog dana festivala, u 23 sata u kinu ''Europa'' pogledajte projekciju jednog od prvih njemačkih zvučnih filmova iz 1929./1930., ''Melodie der Welt'' (Melodija svijeta), Waltera Ruttmanna.