Predavanje o radu i djelu vinkovačkog arheologa

Hrvatski arheolog Stojan Dimitrijević zadužio je hrvatsku arheologiju te postavio temelje kronologiji neolitika i enolitika.

U povodu 80. obljetnice rođenja istaknutoga hrvatskog arheologa Stojana Dimitrijevića (1928.-1981.) u vinkovačkoj Gradskoj vijećnici predavanje o radu i djelovanju tog poznatog Vinkovčanina održala je dr. Tihomila Težak-Gregl s Katedre za prapovijesnu arheologiju Filozofskog fakluteta Sveučilišta u Zagrebu.

Uloga dr. Stojana Dimitrijevića vrlo je velika u hrvatskoj arheologiji i možemo reći da je on, praktički, utemeljitelj prapovijesne arheološke grane jer je njegovim dolaskom 1954. na Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu utemeljena Katedra za prapovijesnu arheologiju, istaknula je Tihomila Težak-Gregl.

Po njezinim riječima Dimitrijević je postavio temelje kronologiji neolitika i enolitika u kontinentalnom dijelu Hrvatske te je bez njegovih radova danas nezamislivo baviti se neolitikom i eneolitikom u sjevernoj Hrvatskoj.

- Sve što danas radimo i znamo o tome, gradimo na temeljima koje je postavio dr. Stojan Dimitrijević -, navela je, podsjetivši kako su Vinkovci "dali" i poznate arheologe Josipa Brunšmida i Viktora Hoffillera.

Nakon predavanja, kojemu je nazočan bio velik broj građana te kulturnih djelatnika, predstavljen je treći broj "Spomenara", posvećen Stojanu Dimitrijeviću, u izdanju vinkovačkoga Povijesnog i športskog društva "Hrvatski sokol" koje je i organiziralo obilježavanje 80. obljetnice.

Stojan Dimitrijević rođen je 1928. u vojvođanskom mjestu Horgošu, a u Vinkovce se doselio u ranom djetinjstvu. Kad je 1952. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 1956. stalno odlazi na prapovijesna nalazišta po Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji, a plod njegova rada je karta povijesnih lokaliteta u sjevernoj Hrvatskoj.

Istraživanja u Vinkovcima, od 60-ih do kraja 70-ih godina prošloga stoljeća, do danas su ostala najopsežnija prapovijesna istraživanja u Hrvatskoj, a poslužila su mu za periodizaciju starčevačke kulture u Hrvatskoj, pa je i bio autor jedne od većih cjelina u glasovitoj sintezi "Praistorija jugoslavenskih zemalja".

Po podatcima Filozofskog fakultata Dimitrijević je u tijeku svojega znanstvenog rada uspostavio apsolutni i relativno-kronološki okvir različitih kultura u Hrvatskoj, pri čemu je prvi definirao tri kulturne pojave: sopotsku, lasinjsku i vinkovačku kulturu. Obogatio je dotadašnja znanja o starčevačkoj i vučedolskoj kulturi.

Napisao je velik broj znanstvenih rasprava, a najviše o prapovijesti sjeverne Hrvatske, Slavonije i Srijema. Umro je u Zagrebu 13. prosinca 1981., a pokopan je u Vinkovcima.