Predstavljena knjiga "Dossier Boričevac"

Knjiga "Dossier Boričevac", urednika Josipa Pavičića, u kojoj se, kako je rečeno, govori o sudbini sela Boričevca, koje je zajedno sa svojom župom Male Gospe, nestalo u ljeto 1941., kada su ga zapalili srpski ustanici, a župljane, nedužne i nenaoružane seljane, zauvijek protjerali te neke i pobili, predstavljena je danas u Novinarskom domu u Zagrebu.

O knjizi su govorili akademik Dubravko Jelčić, povjesničar Željko Holjevac, a pročitan je i tekst profesora Zdravka Tomca.

Jelčić smatra kako knjiga nije samo izazov za čitatelje, nego i za povjesničare jer je paradigmatična za cijelu hrvatsku povijest. "Upravo ona raskrinkava mit o antifašističkom karakteru ustanku u Srbu 27. srpnja 1941., rekao je dodavši kako taj mit vlada od 1945. pa sve do danas.

Po Jelčićevim riječima, ustanici su surađivali s talijanskim fašistima, koji ih podupiru u borbi protiv hrvatske države kakva god ona bila. "Da je Hrvatska bila fašistička, talijanski fašisti ne bi imali razloga podupirati ustanike", rekao je dodavši kako su upravo srpski ustanici s petokrakom na čelu i kokardom u džepu imali sve fašističke značajke.

Podsjetio je kako povijesni dokumenti pokazuju da bi ustanak, zbog četničke mržnje prema Hrvatima, planuo i da nije bilo NDH, jer su se Srbi već nakon proglašenja Banovine Hrvatske 1939. spremali na izdvajanje kotareva u kojima su imali većinu.

Napomenuo je kako su tada pri parohijama Srpske pravoslavne crkve osnivane četničke trojke. "O zajedništvu četnika i komunista svjedoči i obilježavanje rođendana kralja Petra Krađorđevića u Srbu", rekao je Jelčić dodavši kako su 9. rujna 1941. jedni i drugi zajedno klicali: Živio kralj Petar!

Holjevac je podsjetio na sadržaj knjige, u kojoj je obrađena povijest Boričevca, njegovo razaranje i progon stanovništva.

Prof. Tomac, u tekstu što ga je pročitao urednik knjige Josip Pavičić, napomenuo je kako se i danas u Srbu obilježava četnički zločin nad hrvatskim stanovništvom te ocijenio kako je razaranje Boričevca i raseljavanje njegovih stanovnika do danas ostao simbol četničke protuhrvatske politike i mrženje prema Hrvatima.

Tomac smatra kako je zato odgovorna i hrvatska politička elita, koja se uključila u obilježavanje tog zločina. "Tako je novcima hrvatskih poreznih obveznika i kamenom iz Srbije 2010. obnovljen spomenik u Srbu", istaknuo je Tomac dodavši kako je taj spomenik svojom rukom otkrio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

Tomac je podsjetio i na ocjenu Savke Dapčević Kučar, koja je bila zgrožena obilježavanjem tog ustanka 1971. pa je tada zapisala: "Mrze nas i neće se libiti s četništvom paliti Hrvatsku".

Knjiga Dossier Boričevac" podijeljena je na pet poglavlja u kojima su obrađeni prošlost Boričevca, život u selu, njegovo spaljivanje te progonstvo i pokušaji obrane istine.

Tekstove o Boričevcu i boričevačkom kraju - rasprave, uspomene, priče, kronologije, zapise, polemike, komentare, popise stradalih, propovijedi, peticije, govore - napisali su povjesničari i publicisti, sudionici zbivanja, sami Boričevljani, njihovi prijatelji i potomci, na osnovi povijesnih izvora i svjedočenja roditelja i djedova, a to su, uz druge Zlatko Begonja, biskup mons. Mile Bogović, Hrvoje Dečak, Zdravko Dizdar, Ana Došen, Dane Ivezić, Marija i Milkan Krpan, Abaz Mušeta, Marija Mužević, Ivan, Josip, Jure Juko, Krešimir, Marko, Martin Maran i Mile Pavičić, Ana Tomljenović i Nikola Vidaković Nikac.

Knjigu je objavila zagrebačka Naklada PIP Pavičić, a ilustrirana s oko 400 fotografija i faksimila te tiskana u boji. (Hina)