Rektor Bjeliš otvara izložbu Frigyes Königa "Columna" u galeriji HDLU-a

Izložba Frigyes Königa "Columna" održat će se u galeriji Bačva HDLU-a u utorak 10. siječnja od 19 sati na Trgu žrtava fašizma bb. Izložbu će otvoriti rektor zagrebačkog sveučilišta prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš.

Frigyes König kaže:

– Prilikom posjeta crkvi svetog Donata u Zadru, prije nekoliko godina, opazio sam da su dijelovi i fragmenti antičke strukture koja je jednom stajala na njenu mjestu iskorišteni kao temelj za zgradu crkve. Uklesani detalji i žljebasti fragmenti stupova bili su jasno vidljivi. Tijekom gradnje crkve u devetom stoljeću, na području koje je služilo kao forum u doba Rimljana, iskorišteni su ostaci nekadašnje bazilike. Sastavni dijelovi stare sakralne građevine poslužili su kao temelj za novu crkvu. Ti stupovi ništa ne podupiru, oni ne podnose težak teret, oni su u fazi rasta. Oni su stupovi razuma i poretka, isti oni koji su kao predstavnici univerzalnog i pravnog uređenja jednom podupirali zakone i bili nositelji platoničkog zakona i reda. Oni su istovjetni “nebeskim stupovima”, spomenutim u Knjizi o Jobu, odnosno “zemaljskim stupovima” koji čvrsto drže zemlju u mjestu, ma koliko god se ona tresla.

Prisvajajući misli Danila Kiša, rastući stupovi govore svijesti o formi, zajedničkoj karakteristici umjetnika europske provenijencije. Upravo kroz nju oni nastoje dati smisao životu i metafizičkim tajnama. Kad govorim o formi, mislim na izbor, na pokušaj da se iznađe arhimedijanska uporišna točka kao suprotnost barbarskom neredu i iracionalnoj tiraniji nagona.

Nakon mog posjeta Zadru zaredali su se događaji. Uspostavio sam profesionalne i osobne kontakte s hrvatskim umjetnicima. Među njima, Slavomirom Drinkovićem i Peruškom Bogdanićem, čije mi je umjetničko djelovanje dalo dodatnu inspiraciju za nastavak mog projekta. Smatram se sretnim što sam bio u mogućnosti prihvatiti poziv na sudjelovanje u kiparskoj radionici u Jelsi na otoku Hvaru, koju vodi moj prijatelj Slavomir. U austrijskom Gründu  vodio sam dug razgovor sa Seadom Muhamedagićem koji je doživio moje skulpture dodirom vlastite ruke. Svoje znanje o Jadranskom moru produbio sam čitajući knjigu Predraga Matvejevića.