Superman se odrekao američkog državljanstva

Tekst

Da bi proslavili izlaženje 900. broja, u "Action Comics", časopis u u čijem se prvom broju 1938. prvi put pojavio Superman, naručili su od brojnih autora posebne kratke strip-priče o popularnom "čovjeku od čelika". U jednoj od tih priča, "The Incident" koju je napisao David S. Goyer (koscenarist filmova o Batmanu Christophera Nolana) a nacrtao Miguel Sepulveda, Superman se odriče američkog državljanstva, s obrazloženjem da stvari za koje se on oduvijek borio - "istina, pravda i američki način života" - nisu više ono što su nekad bile.

Naime, nakon što taj Amerikanac kriptonskog porijekla svojim prisustvom mirno podrži nenasilne proteste protiv vlade u Iranu, Iranci taj čin Supermana, poznatog Amerikanca, proglase objavom rata, a ni State Department nije oduševljen samostalnim vanjskopolitičkim potezima poznatog superjunaka. Stoga on, čiji je i sam kostim bio smišljen u bojama američke zastave, veći Amer od svih koji su u toj zemlji rođeni, odlučuje da će se pred UN-om Glavnom skupštinom javno odreći svog američkog državljanstva, i da će se za istinu i pravdu tako boriti mnogo slobodnije, na globalnoj razini.

.Time je došlo do velikog obrata u ulogama "dobrog" Supermana i "mračnog" Batmana; čovjek-šišmiš. koji je u legendarnom "Povratku viteza tame" Franka Millera u lice rekao Supermanu: "Ja sam se uvijek borio za pravdu, a ne za zakon, dok si ti uvijek bio spreman ljubiti guzicu svakome tko ima značku ili zastavu", u međuvremenu je u Nolanovom "Vitezu tame" postao netko tko prihvaća neovlašteno prisluškivanje kao prihvatljivu metodu kad ide njemu u korist, dok se onaj koji nije ni ptica ni avion eto, zahvaljuje na putovnici svoje usvojene domovine.

Konzervativci vrište do neba na taj stripovski potez, a cinični čitatelji dobacuju im da im je ipak ostao Batman, dok su, naravno, najmalobrojniji oni koji imaju dovoljno razuma da istaknu da je sve to ipak samo strip.