Teorija priča - umijeće pričanja

HAZU-u je objavio zbornik koji pokazuje široku lepezu pristupa pojmu priča od Edgara Allana Poea pa do Beate Thomke.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavila je u nas jedinstven zbornik teorijskih radova "Teorija priče" koji je priredio Tomislav Sabljak.

Kako ističe priređivač, na zamisao o zborniku, koji zahvaća panoramu ideja o umijeću pričanja od 1842. do 2005., došao je radeći na nekoliko izbora priča iz hrvatske književnosti te istražujući hrvatsku pripovjednu baštinu u projektu "Kratki pripovjedni oblici u hrvatskoj književnosti".

U zbornik koji pokazuje široku lepezu raznolikih pristupa pojmu priče uvršteni su radovi od Edgara Allana Poea (1842.) do teksta madžarske znanstvenice Beate Thomke (2005.).

Sabljak u uvodnom tekstu napominje kako s pričom "živimo 24 sata", te podsjeća na riječi Jare Ribnikar kako nitko od nas ne živi bez priče.

Izjednačeni omjer stranih i domaćih autora

Pripremajući zbornik, Sabljak navodi kako je u početku mislio da će prevladati strani autori, ali je tragajući za izvornim prilozima hrvatskih autora, na kraju omjer gotovo izjednačen.

Uz poznate svjetske autore, koje je okupirala teorija priče, kao primjerice Jamesa Joycea, Viktora Šklovskoga, Franza Kafku, Nadine Gordimer, Jorgea Luisa Borgesa, Itala Calvina, Gabriela Garciju Marqueza, našli su se i hrvatski autori, kao primjerice August Šenoa, Janko Ibler, Eugen Kumičić, Milan Marjanović, Ivo Andrić, Vladan Desnica, Miroslav Krleža, Slobodan Novak, Ranko Marinković, Antun Šoljan, Vladimir Biti i t.d.

Zanimljivo, objavljena su i dva teksta s inicijalima - L.Š. iz 1863. i š. iz 1936. za koje priređivač tvrdi da unatoč trudu nije uspio utvrditi identitet.

U zborniku "Teorija priče" (547 str.) uvršteni su tekstovi 91 autora, objavljene bilješke o autorima koje je priredila Ana Batinić, zatim odabrana literatura i sažetak na engleskom jeziku.