Tomislav Vuković u Glasu Koncila predstavio knjigu "Drugačija povijest"

Knjiga Tomislava Vukovića "Drugačija povijest (O Srbu, Jasenovcu, Glini...)" predstavljena je danas u prostorijama Glasa Koncila u Zagrebu.

O knjizi su govorili glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić, ravnatelj Nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu Stjepan Razum i autor knjige Tomislav Vuković.

Mons. Miklenić je istaknuo kako se očekivalo da će s demokratskim promjenama u Hrvatskoj doći i do promjene odnosa prema hrvatskoj nacionalnoj povijesti te dodao kako je umjesto afirmacije pozitivnih vrijednosti iz prošlosti, o kojima u ozbiljnim zemljama brinu nacionalne ustanove i mediji, došlo do raskola među povjesničarima.

Ocijenio je kako su jedni ostali na tradiciji jugoslavenske komunističke historiografije, zagovarajući ideološku interpretaciju događaja za razliku od skupine mlađih povjesničara, koji bez pristranosti i prešućivanja otkrivaju cjelovitu sliku povijesne stvarnosti.

Ustvrdio je kako upravo mlađi naraštaj nema mogućnosti popularizirati svoja istraživanja te dodao da Glas Koncila upravo tim istraživanjima otvara svoje stranice, što potvrđuje i Vukovića knjiga, čiji su dijelovi, kao feljtoni od 2006. do 1010. izlazili na stranicama Glasa Koncila.

Napomenuo je kako Vuković piše o kontroverznim temama iz hrvatske povijesti te propituje činjeničnu utemeljenost postavka dosadašnje komunističke historiografije.

Stjepan Razum je istaknuo kako se knjiga sastoji od 11 nizanki, u kojima Vuković propituje teme iz Drugoga svjetskog rata i poraća, ali, kako je rekao, i naš odnos prema tim temama. Istaknuo je kako Vuković raskrinkava izmišljene mitove, zloporabe i iskrivljavanje činjenica o događajima vezanim za spomenuto razdoblje.

"Većina hrvatskog naroda je i 1941. bila za samostalnu hrvatsku državu", rekao je dodavši kako je protiv te većine u razdoblju poslije rata izgrađen cijeli sustav krivotvorina i mitova s ciljem da se nametne kolektivna krivnja hrvatskom narodu, ali i da se opravdaju partizanski zločini počinjeni u ratu, poraći i na križnim putovima nad hrvatskim narodom.

Napomenuvši kako je hrvatsko društvo podijeljeno na lijeve i desne, Razum je ocijenio kako desnica nema problema priznati ulogu ljevice, za razliku od ljevice, koja odbija priznati NDH kao dio hrvatske povijesti.

Smatra kako su krivotvorinama nijekali pravo Hrvatima na državotvornost, a pod krinkom svoje međunarodne politike stavljali su se u službu velikosrpske ideologije. "Vuković zato već na prvim stranicama obrađuje četnički ustanak u Srbu protiv Hrvata i Hrvatske", rekao je dodavši i kako su posebno obrađena partizanska ubijanja Muslimana i Hrvata, ali i žena trudnica.

Po Razumovim riječima poratni jasenovački logor duže je trajao od ratnoga logora u Jasenovcu, koji je bio, kako je rekao, radni i tranzitni logor, u kojem je bilo najviše Hrvata protivnika ustaškoga režima.

Ocijenio je i kako je u poratnom jasenovačkom logoru bio daleko najveći broj žrtava. Ustvrdivši kako je uobičajeno da pobjedničke historiografije svoje zločine pripisuju poraženima i slabijima, Razum je ocijenio kako oni kojima Hrvatska nije draga to i danas rade. "Partizani se nisu borili za Hrvatsku nego za svoju međunarodnu antifašističku ideologiju, odnosno za druga Staljina", rekao je dodavši kako se takav odnos protegnuo do najnovijeg doba, kad je komunistički vrh tražio istragu zbog papina pozdrava hodočasnicima: Dragi Hrvati papa vas blagoslivlja!"

Vuković je istaknuo kako su mitovi o navodnim zločinima bili potrebni Komisiji za ratne zločine da bi se mogao optužiti zagrebački nadbiskup mon. Alojzije Stepinac.

U knjigu "Drugačija povijest (O Srbu, Jasenovcu, Glini...)" (412 str.), koju je objavio Glas Koncila, uvršteni su feljtoni objavljivani u tom tjedniku, a knjiga je podijeljena na 11 poglavlja, u kojima su tekstovi tematski razvrstani.

Tomislav Vuković rođen je 1955. u Subotici. Novinarstvom se bavi gotovo tridesetak godina. Između ostalih, objavio je u suatorstvu s Ljubicom Štefan knjigu "Pregled srpskog antisemitizma", a samostalno i zbirku novinskih tekstova "Hrvatska njima usprkos". (Hina)