Tuđman nas je uporno nazivao ´delegacijom Srba´

Slavni redatelj pričao je o svom posljednjem filmu, redateljskim počecima, hrvatskoj kinematografiji 90-ih i sastanku s Tuđmanom.

U emisiji Nedjeljom u 2 gostovao je hrvatski redatelj Rajko Grlić, čiji se posljednji igrani film "Neka ostane među nama" prikazuje u kinima.

Riječ je o njegovom već 11. filmu, ali Grlić još uvijek nije izgubio redateljski elan.

- Čovjek prođe neke faze, kad je kao dijete zaljubljen u film. Kad počne studirati film, to je najgore doba jer gledate stručnim okom. No srećom, ta faza brzo prođe i počnete se ponovno zaljubljivati u film - rekao je Grlić.

Potreba za gledanjem domaćih filmova

- Veliki ekran je to što drži film. DVD i televizijski ekran su informacija o filmu, ali punoću filma daje veliki ekran - objasnio je redatelj, dodavši kako filmska dijela zahtijevaju da netko s njima i komunicira.

- Ako tri godine nešto formuliram, rado bi da s tim netko razgovara. Vjerujem da se filmovi rade za kino, i da se pametni filmovi rade za publiku - osvrnuo se Grlić na naizgled maćehinski odnos hrvatskih gledatelja prema domaćem filmu.

Rajko Grlić i Igor Mirković. Photo Sven Veronek

- Svugdje u svijetu postoji potreba za gledanjem domaćih filmova. Među prva tri, četiri najgledanija filma uvijek su najmanje jedan do dva domaća filma. Tako je bilo i u prošloj državi. Priroda čovjeka je da voli gledati svoje susjede, svoje probleme na svom jeziku.

Rođeni je Zagrepčanin prvu kameru dobio ispod bora od strica, a upravo je taj poklon odredio njegov život.

Nagradu za najbolji amaterski film podijelio je s Lordanom Zafranovićem, a ona mu je omogućila i upis na Filmsku akademiju u Pragu gdje je diplomirao 1971. godine. Nije ga zaobišlo ni Praško proljeće.

- Tada sam prvi i zadnji put povjerovao u političku opciju i vidio kako se ona raspala. Time sam dobio imunitet na politiku za cijeli život - rekao je 63-godišnji redatelj.

"Nesreća je Hrvatske u tome što je mala"

Grlić se prisjetio i zanimljivog susreta s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Zoran Pusić je okupio desetak intelektualaca koji su trebali posredovati između Tuđmana i pobunjenih Srba.

- To je bilo prvih dana rata, kad je Knin sebe zatvorio balvanima, i on nas je pitao bismo li mi, kao delegacija intelektualaca, otišli na razgovor kod Tuđmana i rekli mu da smo spremni otići i u Knin i pokušati uspostaviti komunikaciju - rekao je Grlić.

Tuđman je bio jako ukočen dok su kamere bile prisutne, da bi se kasnije opustio i gostima se obratio kao "delegaciji Srba". Grlić ga je ispravio, ali je Tuđman kasnije ponovno upotrijebio taj izraz pri kraju razgovora.

Redatelj ga je još jednom ispravio, ali se u novinama idući dan pojavio natpis "Delegacija Srba bila kod predsjednika Tuđmana".

- Ja sam pas mješanac, kao i svako gradsko dijete. I kad dođe vrijeme prebrojavanja, onda vam se to malo gadi - objasnio je Grlić situaciju u kojoj se našao početkom 90-ih.

- Iz ove je zemlje otišlo jako puno ljudi. Najkvalitetniji su otišli, ne iz političkih razloga. To je imigracija ljudi koji su htjeli raditi svoj posao - dodao je.