U Beču mladi plaćaju 15 eura ne bi li pričali s piscem Kenom Follettom

Dulji film ili serija

– Od objavljivanja “Stupova zemlje” 1999. godine razgovaralo se o njenom snimanju. Za taj je posao bio zainteresiran Ridley Scott. Ja sam inzistirao na snimanju ili duljeg filma ili serije od više epizoda. Vidio sam seriju kao TV film koji bi trajao jedanaest sati, a producenti su pokušali smanjiti trajanje serije. Pregovori su se zaustavili na osam sati – kaže Follett kojem su “Stupovi zemlje” najveći dosadašnji hit, a riječ je o piscu koji je prodao stotinjak milijuna knjiga. “Stupovi zemlje” rasni su povijesni i ljubavni roman o srednjovjekovnom gradu Kingsbridgeu u kojem se gradi najveća katedrala. Upravo ovih dana naš Algoritam objavljuje prvi dio romana u prijevodu Ane Prpić. Samo u Španjolskoj roman je prodan u 5,5 milijuna primjeraka, pa nije čudno da je i serija u toj zemlji imala veliku gledanost. U Njemačkoj je taj Follettov roman treći najpopularniji naslov svih vremena iza Biblije i Tolkiena. Do sada su seriju vidjeli milijuni gledatelja u SAD-u. Imala je i osam milijuna gledatelja u Njemačkoj, a prvu epizodu gledalo je i milijun ljudi u Austriji.

– Bio sam jako zadovoljan scenarijem. Oduševljen sam i glumcima, jer su moje likove odglumili prvorazredni britanski, američki i njemački glumci – kaže Follett o seriji u kojoj glume Ian McShane, Rufus Sewell, Donald Sutherland, Natalia Wörner, Matthew Macfadyen, Tony Curran, Sarah Parish, Götz Otto...

Ljude koji su ulaznicu za susret s Follettom platili petnaest eura (bilo je tu najviše mladih) jako je zanimalo gdje su snimane scene s velebnom katedralom. Da li možda u bečkoj Votivkirche?

– Engleski srednjovjekovni grad iz “Stupova zemlje” postoji samo u mojoj mašti. No, tridesetak kilometara od Budimpešte sagrađen je stari grad sa samostanima, crkvama, dvorcima, pa i katedralom. No, ta je katedrala bila visoka deset metara, ostalo su specijalni efekti – kaže Follett.

Priče naših djedova

A na pitanje zašto je nakon srednjovjekovne povijesti Follett u “Borbi titana” počeo pisati o povijesti s kraja 19. i 20. stoljeća, šezdesetogodišnji pisac kaže: – Ne volim se ponavljati u kratkom vremenu. Bilo mi je potrebno literarno osvježenje. Nisam htio opet pisati srednjovjekovnu priču. A 20. stoljeće je izuzetno dramatično razdoblje. To je vrijeme borbe za demokraciju i slobodu, ali i vrijeme strašnih ratova i masovnih zločina. Stoljeće kontrasta i kontradikcija, idealno za literarnu obradu. U “Borbi titana” su priče naših djedova i pradjedova. Zbog “Stupova zemlje” godinama sam živio u srednjem vijeku, istražujući taj dio povijesti, i bilo mi je dosta. Ne bih htio dosađivati ni čitateljima ni sebi – kaže Follett.

I najavljuje da će druga knjiga trilogije, koja trenutačno ima dvije stotine napisanih stranica, biti o Drugom svjetskom ratu.

– Ovih sam dana opisivao dramatične scene o događaju iz istočnog Londona 1936. kada su se sukobili fašisti i Židovi. A treća knjiga će govoriti o Hladnom ratu i završiti padom Berlinskog zida – tvrdi Follett koji je uvjeren da će povijesnu sagu o Europi u 20. stoljeću napisati iz više vizura, ne samo iz britanske.

– Za svaki povijesni roman dugo se pripremam. Istražujem povijesne izvore, dokumente, knjige, pa i filmove, naravno, ako roman nije o srednjem vijeku, jer onda filmova nije bilo – kaže Follett.

Rukopis potom šalje povijesnim ekspertima da bi smanjio mogućnost pogrešaka. Tek onda rukopis dobivaju urednici i korektori.

– Oni su jako bitni, jer sprečavaju da isti lik na različitim stranicama ima različitu frizuru zbog mojih previda – ističe Follett. I objašnjava publici da su titani iz prvog romana velika carstva, pa i ono austrougarsko, koje je pomeo Prvi svjetski rat i ruska revolucija. – Na početku 20. stoljeća pravi bogovi i titani bili su ruski, njemački i austrijski car i turski sultan. A onda se sve promijenilo – kaže pisac koji uvjerava da je jedna od glavnih tema trilogije dramatična promjena uloge žene u društvu. U 20. stoljeću žene snažno stupaju na političku i gospodarsku scenu, vode vlade i kompanije, pa tu činjenicu nije zaboravio ni popularni britanski pisac kojem ne smetaju elektronične knjige