Umro Aleksandar Srnec, genij hrvatske avangarde

Jedan od najvažnijih umjetnika druge polovice 20. stoljeća zaslužan je što se hrvatska avangarda svrstala u sam vrh te umjetnosti u svijetu.

Aleksandar Srnec, jedan od najintrigantnijih i najvažnijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća preminuo je u svom zagrebačkom domu ove subote, u 86. godini života.

Samozatajna pojava ovog velikog umjetnika veže se uz grupu EXAT 51, koja je Zagreb 50-tih i 60-tih godina prošloga stoljeća svrstala u sam vrh avangardne umjetnosti u svijetu.

Iako je on posebno bio vezan uz područje kinetičkih i svjetlosnih istraživanja, njegov opus obuhvaća i grafički dizajn, dizajn izložbi, film i animaciju.

Aleksandar Srnec rodio se u zagrebu 1924. godine, a studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 1940-ih godina radi na opremanju jugoslavenskih izložbi u zemlji i inozemstvu s Vjenceslavom Richterom i Ivanom Piceljem.

Bavio se i crtanim filmom

Photo Prt Scr Collectionsudac.org

Opredijelivši se za apstraktnu umjetnost, likovni jezik podređuje osnovnim geometrijskim oblicima. Godine 1953. konstruira prve kinetičke objekte (Prostorni modulator), oko 1956. godine počinje eksperimente s pokretnim skulpturama i reljefima, a od 1962. godine uvodi svjetlost kao bitan element svojih lumino–kinetičkih konstrukcija.

Šezdesetih godina bavi se crtanim filmom i surađuje s Zagrebačkom školom crtanoga filma gdje je izveo scenografije za tri lutkarska filma, a s Dragutinom Vunakom autor je animiranoga filma 'Čovjek i sjena' 1960. godine.

Srnec je šezdesetih sudjelovao i na izložbama Novih tendencija, a sedamdesetih je stvorio kinetičke skulpture u visokopoliranim kovinama. Godine 1999. primio je Nagradu V. Nazor za životno djelo, a  Nagradu za životno djelo dali su mu i kolege iz HDLU 2008. godine.

Inače, Ambijent Luminoplastika, izložen 1967. godine u Galeriji SC-a u Zagrebu bio je prvi luminokinetički objekt/ambijent u hrvatskoj umjetnosti.

Podsjetimo, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu je upravo ovom umjetniku, po svojem otvaranju u prosincu 2009. godine, posvetio prvu izložbu pod nazivom 'Prisutna odsutnost'.