Umro Dith Pran, glavni lik filma 'Polja smrti'

Pran je izdržao četiri godine gladi i mučenja pod režimom Crvenih Kmera, radikalnih komunista koji su vladali Kambodžom.

Fotoreporter Dith Pran, čija su grozomorna iskustva u Kambodži pod vlašću Crvenih Kmera prikazana u filmu 'Polja smrti', umro je u dobi od 65 godina u bolnici u New Jerseyju, nakon što je izgubio bitku s rakom.

Dith, koji je iskoristio svoju slavu kako bi privukao pažnju na probleme u svojoj domovini, proveo je posljednje tjedne svog života u bolnici okružen obitelji i prijateljima. Među njima se nalazio i novinar i dobitnik Pulitzerove nagrade Sydney Schanberg, koji je s njim radio u The Timesu tijekom Kambodžanskog građanskog rata.

Kmerska strahovlada

Najpoznatiji po 'Poljima smrti', filmu iz 1984. godine, Dith je radio kao prevoditelj i novinar pomažući Schanbergu, koji tvrdi kako mu je Dith spasio život, nakon što su ga Crveni Kmeri uhitili. Natjeran u kambodžanske radne logore kada su radikalni komunisti stupili na vlast 1975. godine, Dith je morao izdržati četiri godine gladi i mučenja. Crveni Kmeri su mu pobili preko 50 članova rodbine, uključujući i njegova oca, tri brata i sestru.

Oni su bili samo neki od otprilike 1,7 milijuna ljudi koji su pogubljeni ili su umrli od mučenja, bolesti i gladi pod vlašću Pol Pota koja je trajala od 1975. do 1979. godine. Pot je htio stvoriti agrarnu

seljačku utopiju, ali se ubrzo sve pretvorilo u 'Polja smrti'. Nakon što je 1979. godine pobjegao u Tajland, Dith se preselio u SAD te zaposlio kao fotoreporter u The New York Timesu.

Ja sam glasnik

Također se posvetio osvješćivanju javnosti o kambodžanskom genocidu te je pokrenuo Dith Pran Holocaust Awareness Project, u kojem je američke studente učio o kambodžanskom najtamnijem razdoblju. Ujedinjeni narodi su ga 1985. godine proglasili ambasadorom dobre volje. Dith se također zalagao za privođenje Crvenih Kmera pravdi te je nakon gotovo desetljeća odgoda i pregovora s Ujedinjenim narodima prošle godine počelo suđenje važnijim članovima kmerske vlade.

- Dio mog života je spašavanje života. Ne smatram sebe političarom ili herojem. Ja sam glasnik. Da bi Kambodža preživjela, treba joj mnogo glasova – poručio je Dith na svojoj internetskoj stranici.

Prisjećajući se prilike kada mu je Dith spasio život, Schnaberg je napisao kao je Dith uvjerio Crvene Kmere da zarobe i njega, iako ih on prvotno uopće nije interesirao.

Spasio mi je život

- Znao je da nemam šanse preživjeti bez njega te je, zapravo, ponudio svoj život u zamjenu za šansu da spasi nas – napisao je Schnaberg, koji je 1976. godine dobio Pulitzerovu nagradu, a koju je primio u svoje i Dithovo ime. Dith je tada još bio u radnim logorima. Kada je nekoliko godina kasnije pobjegao, Schnaberg ga je dočekao na Tajlandu, a ta je emocionalna scena završila i u filmu.

U članku za The New York Times Magazine 1989. godine Dith se prisjetio posjeta Kambodži na kojem se slomio nakon svjedočenja o ekshumaciji kostiju blizu mjesta na kojem je odrastao. Napisao je kako su to kosti članova njegove obitelji, prijatelja i susjeda, ali je napisao kako ne zna gdje su mu braća i sestre, kao i njihove obitelji, ubijeni.

Oskarovska uloga

Dith je 1997. godine napisao knjigu 'Children of Cambodia's Killing Fields: Memoirs by Survivors' (Djeca kambodžanskih polja smrti: Memoari preživjelih'), koja sadrži 19 eseja ljudi koji su odrasli pod vlašću Crvenih Kmera.

U New Jerseyju je živio, a radio u New Yorku sve dok se nije razbolio prošle godine.  Za sobom je ostavio svoju družicu Bette Parslow te kćer i tri sina.

Ditha je u 'Poljima smrti' glumio dr. Haing S. Ngor, još jedna žrtva genocida Crvenih Kmera, koji je za svoju nagradu osvojio Oscara.