Od Australije do Brazila po naslov prvaka Formule1

Sezona Formule 1 počinje već u subotu Velikom nagradom Australije, a mi vam predstavljamo staze na kojima će se tražiti novi svjetski prvak.

Dugo iščekivana sezona formule 1 počinje već u subotu prvim kvalifikacijskim treningom, a mi vam u sljedećem tekstu predstavljamo 18 staza na kojima će se tražiti novi svjetski prvak. Neke su nove, neke stare, ali sve redom su izuzetno zanimljive i obećavaju nam veliku dozu neizvjesnosti i uzbuđenja.

Najavu F1 sezone pročitajte OVDJE

Velika nagrada Australije - Melbourne - Albert Park

Duljina staze: 5.303 km

Ukupna duljina utrke: 307.574 km (58 krugova)

Trenutak kada je Kimi Raikkonen prošao posljednji put ciljnu ravninu u Interlagosu i postao novi prvak.

Prva ikad održana utrka na ovoj stazi bila je ona 1956. godine, kada je korištena kao dio Olimpijskih igara, ali se do prve sljedeće utrke bodovane za Svjetsko prvenstvo moralo čekati 40 godina. Prije toga, utrke Formule 1 vožene su na stazi u Adelaideu. Inače, vozači vole voziti u Australiji, zbog činjenice da je staza jako brza te ima dosta mjesta za pretjecanje. Nije tako bilo sve do 1996. godine, kada je staza potpuno preuređena. Prva je utrka sezone i često je pravi pokazatelj prave snage i brzine bolida. Međutim, postoji šansa da Australija izgubi svoju Veliku nagradu jer ne žele uvažiti prijedlog Berniea Ecclestona koji od organizatora traži da za sljedeću sezonu organiziraju noćnu utrku. Australci uporno guraju svoje, a nepokolebljiv je i Ecclestone. Ne pristanu li na tražene uvjete, sljedeće sezone možda nećemo gledati utrku na Albert Parku. Za ovu sezonu, Australci su kao dio kompromisa pristali na pomicanje utrke u nešto kasniji termin kako bi svi ljubitelji Formule 1 mogli uživati u prvoj utrci sezone bez da se moraju buditi u pet sati ujutro.

Velika nagrada Malezije - Sepang

Duljina staze: 5.543 km

Ukupna duljina utrke: 310.408 km (56 krugova)

Staza u Sepangu završena je 1999. godine, kao dio planova FIA-e da prošire Formulu 1 i na Daleki istok. Idealna je za gledatelje jer ima najveću tribinu od svih staza u kalendaru. Isto tako, staza je atraktivna zbog dosta mjesta za pretjecanje, a koliko je truda uloženo, najbolje govori da je u dizajnu i izradi same staze sudjelovao i veliki Michael Schumacher, koji je ujedno i vlasnik najbržeg vremena ikada odvoženog u Sepangu.

Velika nagrada Bahraina - Bahrain

Duljina staze: 5 417 metara

Ukupna duljina utrke: 308.769 km (57 krugova)

Bahrain se sve više iscrtava na sportskoj karti svijeta, prije svega zbog odlične financijske situacije koja im omogućava organiziranje raznoraznih sportskih događaja. Među njima je i utrka Formule 1, koju su dobili 2004. godine. Staza fascinira modernim stilom gradnje gdje su sudjelovali vrhunski dizajneri. Kao jedan od glavnih razloga zbog kojeg je Bahrain dobio Veliku nagradu navodi se i zakon o zabrani reklamiranja duhanskih proizvoda na bolidima, pa se Ecclestone mudro sjetio da bi mogao jednu od utrka organizirati na Bliskom istoku gdje takve zabrane ne postoje.

Velika nagrada Španjolske - Catalunya

Duljina staze: 4.655 km

Ukupna duljina utrke: 307.104 km (66 krugova)

Velika nagrada Španjolske vozi se na stazi u Catalunyi, u sklopu parka u Barceloni i jedna je od najmlađih u kalendaru Formule 1. Staza je izgrađena 1991. godine i odmah je naišla na odobravanje vozača. Veliki broj zimskih testiranja održava se upravo u Barceloni, zbog raznovrsnosti same staze, gdje pretežno pobjedu odnose kvalitetniji bolidi. Krasi je mnogo dugih zavoja i veliki je potrošač guma. Vozačke sposobnosti su naravno važne, ali puno važnija je pripremljenost samog bolida i pogotovo odabir guma. Najveći minus staze u Barceloni je često premali broj gledatelja, ali posljednji uspjesi Fernanda Alonsa i to su donekle promijenili.

Velika nagrada Turske - Istanbul park

Duljina staze: 5 340 metara

Ukupna duljina utrke: 309.720km (57 krugova)

Turska je svoju Veliku nagradu dobila 2005. godine. Staza u Istanbul parku posebna je zbog činjenice da bolidi voze u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Stazu je dizajnirao ugledni njemački arhitekt Herman Tilke, čovjek vrlo dobro poznat u svijetu automobilističkih utrka. Prva dva izdanja pripala su Felipeu Massi, a Brazilčevom uspjehu nazočilo je oko 155 000 ljudi, koliko ih ova staza prema planiranjima može primiti.

Velika nagrada Monaca - Monte Carlo

Duljina staze: 3.367 km

Ukupna duljina utrke: 262.626 km (78 krugova)

Možda i najatraktivnija utrka Formule 1 je ona u Monacu, gdje se bolidi natjeravaju po uskim ulicama Monte Carla. Malo tko, a da barem donekle prati Formulu 1, nije čuo za legendarni kompleks bazena, trg kod kasina ispred hotela Paris ili tunel, gdje su snimke iz kokpita bolida nešto zbog čega se čovjek naježi. Iako atraktivna, staza ne donosi previše mjesta za pretjecanje, tek na izlazu iz tunela. Naravno da pretjecanja ima, ali malo vozača odlučuje se na neke velike manevre. Mjesta za pogreške skoro pa da ni nema, zaštitne ograde vrlo su blizu i nerijetko se događa da pogreška jednog vozača izazove masovne sudare. Prva utrka ikad vožena bila je ona 1929. godine i od tada je staza Velika nagrada Monaca dio svijeta Formule 1, i ne samo to, već je i jedna od najiščekivanijih utrka u kalendaru.

Velika nagrada Kanade - Montreal

Duljina staze: 4.361 km

Ukupna duljina utrke: 305.270 km (70 krugova)

Robert Kubica srećom je prošao samo s lomom noge. Nakon prevrtanja, udaranja u dva zida i nepomičnog sjedenja činilo se puno gore.

Staza u Montrealu treća je u nizu na kojoj se vozi Velika nagrada Kanade. Ono što je posebno za ovu stazu je veliki broj teških nesreća. Jean Pierre Jabouille i Olivier Panis slomili su noge nakon izlijetanja, a 1982. na startu utrke poginuo je Riccardo Palleti. Staza je izuzetno uska i na njoj obično biva veliki broj odustajanja, što zbog kvara bolida, a što zbog zabijanja u zaštitnu ogradu. Bolidi su izloženi velikoj potrošnji, pogotovo mehanika, gdje se jako troše kočnice zbog brze izmjene dugih ravnina i oštrih zavoja. Prestizanja skoro pa da ni nema, tek na kočenju kod ulaska u spore zavoje ili nakon startno ciljne ravnine.

Velika nagrada Francuske - Magny-Course

Duljina staze: 4.411 km

Ukupna duljina utrke: 308.586 km (70 kruga)

Stazu u Francuskoj ne krasi baš pretjerana atraktivnost, nema mjesta za pretjecanje, a umalo je i izbačena iz kalendara zbog strogih francuskih zakona o zabrani reklamiranja, prije svega duhana. S obzirom da je Formula 1 veliki magnet za sponzore, a duhanske kompanije tu su među najjačima, ne čudi da je uopće došlo do takvih prepucavanja. Inače, staza se nalazi oko 160 kilometara od glavnog grada Pariza, točnije pokraj Neversa, a otvorena je 1991. godine nakon detaljne modifikacije stare staze. Kao veliki problem navodi se i velika udaljenost od svih većih gradova u Francuskoj, ali to u većini slučajeva ne utječe previše na posjećenost. Najpoznatiji zavoj Magny Coursa je Estoril, ali vozači ipak više vole zavoj Adelaide, najsporiji zavoj na stazi i ujedno jedini na kojem je moguće pretjecanje. Staza je poznata i po jako ravnom asfaltu, ali i po velikim razmacima od staze pa do zaštitne ograde, gdje se nalazi šljunak s kojeg se skoro pa nemoguće vratiti na stazu nakon izlijetanja.

VN Velike Britanije - Silverstone

Duljina staze: 5.141 km

Ukupna duljina utrke: 308.355 km (60 krugova)

Legendarna staza i ponos britanskog automobilizma, bila je ujedno i prva na kojoj je održana Velika nagrada bodovana za Svjetsko prvenstvo, još davne 1950. godine. Staza je doživjela veliki broj izmjena, varirala je od najbrže pa do najsporije u kalendaru. Od kada su propisane strože mjere za sigurnost, Silverstone je znatno izgubio na brzini, a samim time i na atraktivnosti. Nakon svih nekad brzih zavoja, sada su izgrađene šikane, koje usporavaju samu utrku. Cijela staza obiluje raznim tipovima zavoja i prava podešenja bolida nije lako pogoditi. Poznat je i Bridge korner, zavoj u koji se ulazi na slijepo te oštri Vale zavoj. Sve u svemu, zahtjevna utrka, ali upravo zato i spada među utrke kojih se vozači najradije sjećaju, pobijede li naravno.

Velika nagrada Njemačke - Hockenheim

Duljina staze: 4.574 km

Ukupna duljina utrke: 306.458 km (67 krugova)

Hockenheim je od 1977. domaćin Velike nagrade Njemačke, osim 1985. godine kada je utrka bila vožena na stazi Nürburgring, koja je do ove sezone bila domaćin Velike nagrade Europe. Pošto je VN Europe dobila Valencija, Hockenheim i Nürburgring naizmjence će organizirati VN Njemačke. Odlučeno je to prošle sezone, ponajprije kako bi se oslobodilo mjesto novim stazama kojih je iz dana u dan sve više.

Stazu u Hockenheimu uvijek su krasile velike brzine, pogotovo se tu misli na dio koji se vozi kroz šumu, gdje su bolidi razvijali maksimalne brzine. Kako bi se dodatno osigurala veća sigurnost vozačima, taj je dio staze nešto izmijenjen čime se onemogućilo razvijanje brzina preko 300 kilometara na sat.

Velika nagrada Mađarske - Hungaroring

Duljina staze: 4.381 km

Ukupna duljina utrke: 306.663 km (70 krugova)

Photo upload.wikimedia.org

Možda i najnepopularnija utrka u kalendaru. Iznimno uska i prašnjava staza često je bila poprište pravih uspavanki, gdje vozač koji je postavio najbrže vrijeme na kvalifikacijama uglavnom i vodi glavnu riječ. Pretjecanja skoro pa da ni nema pa je jako bitno odraditi dobar posao kroz zaustavljanja u boksu. Užasno je važna strategija dogovorena unutar timova, što je u kombinaciji s tehnički teškom i zahtjevnom stazom pravi izazov i za vozače i za timove. Kod nas je omiljena prije svega zbog blizine pa se često ljubitelji Formule 1 u Hrvatskoj odluče na put u Mađarsku kako bi uživali i uživo pogledali i osjetili atmosferu oktanskog cirkusa.

Velika nagrada Europe - Valencia

Duljina staze: 5.440 km

Ukupna duljina utrke: 310.080 km (57 krugova)

Nova utrka u kalendaru Formule 1, ona je u Valenciji, koja je Nürburgringu preotela VN Europe. Najzanimljiviji podatak je taj, da će se i utrka u Valenciji voziti po ulicama grada, što bi, pokaže li se uspješnim, moglo naići na odobravanje mnogih F1 fanova. Posebno zanimljivi mogli bi biti dijelovi staze gdje bi vozači trebali dosezati brzine veće i od 300 kilometara na sat.

Velika nagrada Belgije - Spa Francorchamps

Duljina staze: 7.004 km

Ukupna duljina utrke: 308.052 km (44 kruga)

Prekrasna staza Spa Francorchamps jedna je od najboljih i najatraktivnijih u kalendaru Formule 1. Prva utrka ikad vožena bila je ona 1925. godine, da bi 1985. staza doživjela veliki broj promjena koje su joj i osigurale status jednog od favorita većine vozača. Prije svega, zbog velikog broja mjesta na kojima je omogućeno pretjecanje. Dosta polemika bilo je nakon prijedloga o micanju VN Belgije iz kalendara zbog zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda 1998. godine, ali utrka je ipak održana i još jednom potvrdila da joj je definitivno mjesto u Formuli 1. Nalazi se u Ardenskoj šumi pokraj grada Liegea, a dodatnu draž daje joj i dio koji se vozi po običnim cestama. Inače, ova je staza najduža u kalendaru Formule 1. Posebno je atraktivan zavoj Blanchimont te dugačka ravnina nakon zavoja Radillon, gdje bolidi razvijaju brzine i do 305 kilometara na sat. Najviše pretjecanja događa se u zavoju Les Combs, ali isto tako i najveći broj nezgoda. Vozači obožavaju ovu stazu jer do izražaja dolazi njihova kvaliteta, a poseban faktor na VN Belgije uvijek je i nestabilno vrijeme, a svi znamo koliko kiša utrku zna učiniti još zanimljivijom.

Velika nagrada Italije - Monza

Duljina staze: 5.793 km

Ukupna duljina utrke: 306.720 km (53 kruga)

Jedna od napoznatijih i najomiljenijih staza u kalendaru sigurno je legendarna Monza. Staza je izgrađena davne 1922. godine, a bogata povijest donijela nam je i brojna stradanja vozača. Poginuli su tu mnogi velikani ovog sporta, uključujući i Alberta Ascarija, Wolfganga von Tripsa, Jochena Rindta i Ronniea Petersona. Monza je dom Ferrarija i njihovi navijači mogli bi se u najmanju ruku nazvati fanatičnima. Ujedno je Monza i najbrža staza u kalendaru, krasi je mnogo dugih ravnina, a svi ljubitelji Formule 1 čuli su za legendarni zavoj Parabolica. Nakon startno-ciljne ravnine slijedi opasna šikana Retifilio, gdje se događa i najveći broj nesreća. Dosta prigovora u posljednje vrijeme upućeno je na sve manje pretjecanja, a jedno od rijetkih mjesta na kojima je to moguće je upravo Retifilio šikana, makar to često donosi i određene posljedice. Usprkos sitnim nedostacima, Monza je jedna od najboljih staza na kojima se vozi Svjetsko prvenstvo i pobjeda na njoj vozačima ostaje duboko usađena u pamćenje.

Velika nagrada Singapura

Duljina staze: 5.067 km

Ukupna duljina utrke: 309.087 km (61 krug)

Pogled iz zraka na spektakularnu stazu u Qataru.

Još jedna nova utrka u kalendaru ona je u Sinagapuru i odmah na početku treba naglasiti da će to biti prva utrka u povijesti Formule 1 vožena po noći. Bernie Ecclestone potpisao je zbog toga petogodišnji ugovor s organizatorima ove, po mnogočemu posebne utrke. U noćnoj utrci uživo će moći uživati oko 80 tisuća posjetitelja, a za mišljenje vozača o ovoj stazi morat ćemo pričekati samu utrku. Važno je još spomenuti da će u utrci koristiti i prometnice oko Marina Baya pa možemo zaključiti da VN Singapura mnogo obećava.

Velika nagrada Japana - Fuji

Duljina staze: 4.563 km

Ukupna duljina utrke: 305.416 km (67 krugova)

Staza u Suzuki otišla je u povijest i nju je zamijenila novoizgrađena staza Fuji. I ovdje je svoje prste imao Herman Tilke, koji je ljubitelje Formule 1 nagradio dugom ciljnom ravninom gdje će bolidi imati prilike iskazati svu snagu motora. Staza se nalazi u pokrajini Shizuoka koja je 62 kilometra udaljena od Tokija. Organizatori se hvale s čak 220 tisuća posjetitelja preko vikenda za koji je određena utrka, dok bi samoj utrci trebalo nazočiti preko 110 tisuća posjetitelja. Staza Fuji može se pohvaliti najboljim i najmodernijim tribinama pa će svi oni koji dođu na utrku imati sav potreban komfor. Sigurnost na stazi dovedena je do savršenstva, što ni ne čudi s obzirom da je u stazu uložen veliki novac, a dobar dio stigao je od momčadi Toyote, koja će ujedno imati i najbrojniju podršku često fanatičnih Japanaca.

Velika nagrada Kine - Shanghai

Duljina staze: 5.451 km

Ukupna duljina utrke: 305.066 km (56 krugova)

VN Kine u kalendaru je od 2004. godine i svi vozači su, nakon prvih krugova odvoženih na njoj, ostali manje-više zadovoljni. Mogu se organizatori pohvaliti sjajnim poslom koji je obavljen oko staze. Mjesta za navijače ima u izobilju pa se tako spominje brojka od čak 200 tisuća posjetitelja. Staza se sastoji od kombinacije sporih i brzih zavoja i tempo utrke je iznimno brz. Na tribinama se nalazi 29 tisuća sjedećih mjesta s kojih se vidi čak 80 posto staze pa je uživanje potpuno. Posebnu čar stazi daju motivi iz kineske povijesti koji su odlično uklopljeni u suvremenu tehnologiju kakva prevladava na stazi. Dodatni plus je i veliki broj mjesta za pretjecanje što VN Kini samo garantira da neće tako skoro izgubiti svoje dugo čekanu utrku u prenapučenom kalendaru Formule 1.

Velika nagrada Brazila - Interlagos

Duljina staze: 4.309 km

Ukupna duljina utrke: 305.909 km (71 krug)

Staza Interlagos u Brazilu izgrađena je 1940. godine, da bi se nakon 1970. VN Brazila vozila u Rio de Janeiru, točnije, sve do 1990. godine kada se utrka vraća natrag u Interlagos, sada puno moderniji. Staza obiluje lijevim zavojima, dok je sama površina vrlo neravna. Postoji na stazi i nekoliko dugih ravnih dijelova, ali inače je vrlo tehnički zahtjevna. Koliko su utrke u Brazilu zanimljive, najbolje pokazuje i prošla sezona, kada je u neviđenoj drami novim svjetskim prvakom postao Kimi Raikkonen. Inače, posebnu čar daje joj i veliki broj fanatičnih navijača, koji na najbolji mogući način bodre svoje sunarodnjake za upravljačima bolida.