Osam mjera za spas sporta u Hrvatskoj

Hrvatski Olimpijski Odbor predložio je osam mjera koje bi na neki način trebale spasiti sport u Hrvatskoj.

Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) je na svojoj 13. sjednici održanoj u četvrtak donijelo prijedlog od osam mjera koje bi trebale pomoći održanju sportskog sustava u funkcionalnom i financijskom smislu u vrijeme kada ukupna gospodarska situacija navodi na štednju u svim segmentima društva.

Mjere koje je predložio HOO su sljedeće:

1) Predlaganje promjena u poreznom sustavu koje bi bile u funkciji jačeg motiviranja privatnog sektora za ulaganje u hrvatski sport kroz sponzorstva, donacije i druge oblike poslovne suradnje. Na tim osnovama dat će se inicijativa za razgovore s Ministarstvom financija uz želju za korištenje najboljih europskih praksi.

2) HOO inzistira na početku emitiranja III. Programa HTV-a kao sportskog, a eventualno i turističko-informativnog programa. Postojanje specijaliziranog sportskog programa osnovni je uvjet za jače angažiranje potencijalnih sponzora u sportu. Javna televizija ima jasnu ustavnu obvezu promicanja i praćenja djelatnosti od posebnog društvenog interesa, a sport je jedna od tih kategorija. Apsolutno su neutemeljene bilo koje primjedbe protivne uspostavi programa koji bi promovirao i pratio hrvatski sport, a primjer Slovačke čija javna televizija od 2008. godine ima takav program, iako u Slovačkoj djeluje još osam komercijalnih televizija na nacionalnoj razini, očito govori da takva praksa postoji i u zemljama EU.

3) Ustrajemo na zahtjevu da Hrvatska lutrija dobije koncesiju za priređivanje igara na sreću putem interneta, te da se veći dio tako prikupljenih sredstava usmjeri u financiranje sporta. Nažalost, moramo ustvrditi da u Hrvatskoj djeluju ilegalni priređivači klađenja poput B-win-a koji bez ikakvog pravnog osnova (koncesije) uzimaju znatna sredstva s područja Hrvatske pri čemu ne plaćaju nikakva davanja. Za razliku od toga HL je primjer društvene odgovorne organizacije, a sredstva prikupljena od igara na sreću svih priređivača čine najveći dio sredstava iz kojih se financira hrvatski sport.

4) Omogućiti poduzećima u većinskom državnom vlasništvu da budu sponzori nacionalnih selekcija uz prethodno mišljenje MZOŠ. I u drugim zemljama velika poduzeća u mješovitom vlasništvu, primjer njemačke banke koja je u većinskom vlasništvu pokrajina ili primjer iz Austrije s OMV-om govore da je uz postojanje nacionalnih interesa, a u svrhu promocije zemlje to uobičajeno.

5) Upošljavanje sportaša u ministarstva: obrane, unutarnjih poslova i financija. Određeni broj sportaša, poglavito iz borilačkih sportova, streljaštva, atletike, zrakoplovstva, padobranstva, jedrenja, ronjenja, biatlona i nordijskog skijanja ima nesumnjiva sportska i stručna znanja relevantna za spomenuta ministarstva. Takva praksa je dominantni oblik poticanja i razvijanja sporta u Njemačkoj, Sloveniji, Italiji i čitavom nizu drugih zemalja članica EU i članica NATO-a, pa stoga ne vidimo niti jedan razlog da to ne bude praksa i u Hrvatskoj.

6) Tražimo da jedinice lokalne uprave i samouprave u 2010. godini ne naplaćuju korištenje sportske infrastrukture klubovima kada se natječu u regularnim hrvatskim ligama i na taj način pomognu klubovima da mogu završiti ovu natjecateljsku sezonu, te da se održi regularnost natjecanja.

7) Utvrđujući da je suradnja s resornim ministarstvom na izuzetno visokoj razini želimo surađivati na doradi Zakona o sportu, a posebice u djelu koji se odnosi na razlikovanje klubova od rekreacijskog bavljenja sportom, načina financiranja i kontrole korištenja namjenskih sredstava, te drugim bitnim pitanjima.

8) HOO prihvaća inicijativu osam svojih članica da se u dogledno vrijeme sagleda potreba preustroja nadležnosti, te da se razmotri inicijativa za osnivanjem državne uprave za sport koja bi omogućila s jednog mjesta razvoj i kontrolu za razvoj hrvatskog sporta.