Ususret OI London: Kronologija drugih Olimpijskih igara Pariz 1900.

Donosimo kratki pregled zbivanja na II. olimpijskim igrama održanima u Parizu od 14. svibnja do 28. listopada 1900. (po službenim podacima MOO-a).

- broj sudionika: 997 sportaša (22 žene i 975 muškaraca)

- broj zemalja sudionica: 24

- broj sportova: 18 (atletika, baskijska pelota, biciklizam, gimnastika, golf, jedrenje, konjički sportovi, kriket, mačevanje, nogomet, polo, ragbi, streličarstvo, streljaštvo, tenis, povlačenje konopca - "tug of war", veslanje, vodeni sportovi)

- broj disciplina: 95

- Igre je otvorio: nije bilo službenog otvaranja

- olimijski plamen: nije bilo službene svečanosti

- olimpijska prisega sportaša: nije bilo službene prisege

- olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege

- gradovi protukandidati: nije ih bilo

Na II. olimpijskim igrama u Parizu u reprezentaciji Austrije nastupio je MILAN NERALIĆ (1875.-1918.) i zauzeo treće mjesto u konkurenciji profesionalnih učitelja mačevanja u borbi sabljom. Neralić je prvi Hrvat koji je osvojio olimpijsko odličje.

U Parizu je 1900. obilježen drugi milenij Svjetskom izložbom kojom je dominirao Eiffelov toranj. Organizatori su izmiješali sportski i izložbeni dio, pa su se natjecanja odvijala najviše nedjeljom. Prosvjedi sportaša nisu pomogli, a Igre su zbog toga trajale pet mjeseci. Po mnogima, to su bile najlošije organizirane olimpijske igre u povijesti.

U Parizu su prvi put nastupile žene koje su se natjecale u tenisu i golfu, a prva olimpijska pobjednica bila je britanska tenisačica Charlotte Cooper.

U atletskim disciplinama prevladavali su Amerikanci, koji su slavili u 17 od 24 discipline. Najviše se istaknuo mladić iz Pennsylvanije Alvin Kraenzlein, koji je pobijedio u četiri discipline. Bio je najbolji u skoku u dalj, u utrci na 60 m te 110 i 200 m prepone. Do danas taj pothvat - pobjeda u četiri pojedinačne discipline na istim igrama - još nitko nije ostvario. Kraenzlein je usavršio tehniku preskakanja prepona, a moglo bi se reći da je bio među prvim sportašima koji su život podredili sustavnom treningu. Dok je njegov rekord u utrci na 200 m prepone trajao 25 godina, trijumf u skoku u dalj vrlo je dvojben. U kvalifikacijama je najbolji bio njegov sunarodnjak Myer Prinstein i u finale je ušao kao vodeći. No, budući da se finalno natjecanje održavalo u nedjelju, odbio je nastupiti zbog vjerskih razloga. Na kraju je slavio Kraenzlein, i to za samo jedan centimetar. (Hina)

<< Ususret OI London: Kronologija prvih Olimpijskih igara Atena 1896. >>

<< Ususret OI London: Kronologija trećih Olimpijskih igara St. Louis 1904. >>

<< Ususret OI London: Kronologija četvrtih Olimpijskih igara London 1908. >>

<< Ususret OI London: Kronologija petih Olimpijskih igara Stockholm 1912. >>