Angela Merkel u Beogradu: Dobra klima, leden zrak!

‘Merkelova – dobre i loše vijesti’ naslov je teksta B92, a u Politici se bave reakcijama političkih analitičara. Tumači se da je riječ o tome da bi ukidanje dvostruke politike na Kosovu mogao biti uvjet Srbiji za dobivanje statusa kandidata. Dio promatrača tvrdi da je taj zahtjev iznenađujući te da bi bilo bolje da se, umjesto s tvrdim zahtjevima, išlo s postupnim pregovaranjem i zatopljavanjem odnosa. Drugi, pak, tvrde da nema iznenađenja.

Ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić rekao je da je zadovoljan što je Njemačka podržala europsku integraciju Srbije, ali da nije došlo do približavanja stavova Srbije i Njemačke kad je riječ o Kosovu. Srbijanski veleposlanik u Njemačkoj Ivo Visković kaže kako službeni Beograd nije iznenađen zahtjevima, da se to moglo naslutiti i iz prijašnjih poruka, ali ipak priznaje da je ‘možda samo oštrina zahtjeva za ukidanjem institucija na sjeveru Kosova nešto što nije očekivano baš u toj mjeri’. Takav zahtjev, izričit je Visković, vodstvo Srbije u ovom trenutku nikako ne može prihvatiti.

Još mnogo problema

– Oni imaju neke svoje proračune i bojim se da je jedan od njih i taj da mi, zbog kandidature i želje da uđemo u Europsku uniju, u svemu popuštamo. Upozorili smo na to, ali, nažalost, njemačka je strana ostala pri svojim tvrdim stavovima – rekao je veleposlanik Visković.

Za komentar smo zamolili neke hrvatske analitičare.

– Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u Beogradu ono što Europska unija očekuje od Srbije. Sada je to prvi put rečeno javno, iako je predsjednik Srbije Boris Tadić sve te zadaće čuo i prije kao preduvjet za početak pregovora Srbije s EU – kaže profesor na Fakultetu političkih znanosti Vlatko Cvrtila. Nije mu čudno ni to što su srpski mediji i javnost kritički reagirali na zahtjeve A. Markel. Podsjeća da je i sam predsjednik Srbije Boris Tadić jasno poručio kako je pitanje Kosova za Srbiju prevažno da bi pristali na sve uvjete.

– Tu će sigurno biti još mnogo problema. Tadić je jasno rekao kako Srbija ispod nekih stvari neće ići – smatra Cvrtila. Ipak drži da je za Srbiju dobro što je kancelarka Merkel poslala jasnu poruku, kao što je, kaže, dobro i da se javnost Srbije suočila s pitanjima suradnje s Haaškim sudom.

Analitičar Žarko Puhovski misli da zahtjev Srbiji da prizna Kosovo nije pošten jer ni dio zemalja EU još nije priznao Kosovo, to nisu učinile Španjolska, Rumunjska, Slovačka, Grčka. O odjecima kancelarkina posjeta regiji bilo je riječi i na Kosovu tijekom posjeta hrvatske premijerke.

Suočavanje s pravdom

– Podupiremo sve što je u Beogradu rekla Angela Merkel i Hrvatska je kao lider u regiji spremna pomoći da se uspostavi dijalog Beograda i Prištine – poručila je J. Kosor nakon sastanka s kosovskim premijerom Hashimom Thaçijem. Dodala je i da podupire teritorijalnu cjelovitost Kosova, s time da svaki građanin ima jednaka prava.

– Mi smo neovisna država, kontrolirat ćemo cijeli teritorij. Ilegalne strukture bit će razbijene i suočit će se s pravdom. Tu neće biti popuštanja – rekao je Thaçi.

Posjet njemačke kancelarke Angele Merkel Hrvatskoj u njemačkim je medijima okarakteriziran kao uspješan. Zanimljivo je da se više njemačkih medija bavilo usporedbama, pa čak i frizurama, Jadranke Kosor i njemačke kancelarke Angele Merkel. Uz najčešći naziv “hrvatska kopija Angele Merkel”, dvjema političarkama mediji pripisuju moć i nepogrešiv osjećaj kojim su se uspele do vrha svojih konzervativnih stranaka. Njemački tjednik Focus nazivao ih je sestrama blizankama.

Dok dolazak kancelarke u Zagrebu ocjenjuju srdačnim, Die Welt navodi da je suprotan ugođaj za kancelarku bio u Beogradu. U tekstu pod naslovom “Dobra klima, leden zrak”, Die Welt navodi da srbijanski predsjednik Boris Tadić želi da njegova zemlja uđe u EU, ali “ne i uz visoku cijenu samožrtvovanja”.

Njemački listovi uglavnom navode kako Tadić odbija priznati Kosovo te da nije sretan zbog njemačkih uvjeta Srbiji.