Barroso: Glavna zadaća Cipra jest napredak u uspostavi bankovne unije

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u petak u Nikoziji da će glavna zadaća ciparskog predsjedništva Vijećem EU-a biti osigurati napredak u uspostavi bankovne unije.

"Središnja točka predsjedništva bit će osigurati napredak u uspostavi bankovne unije, što je predložila Europska komisija. Odgovorajući nadzor europskih banaka, zaštita bankovnih pologa europskih građana i okvir za postupanje prema bankama u poteškoćama imaju izravan utjecaj na živote građana", rekao je Barroso na konferenciji za novinare u Nikoziji nakon susreta s ciparskim predsjednikom Demetrisom Christofiasom.

Barroso se u petak u Nikoziji sastao s ciparskim predsjednikom Christofiasom, a povjerenici Komisije razgovorali su sa svojim resornim kolegama u ciparskoj vladi. Riječ je o tradicionalnom sastanku Europske komisije s vladom zemlje koja preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo.

Barroso je rekao kako očekuje da će pod ciparskkim predsjedništvom započeti razgovori o uvođenju poreza na financijske transakcije u okviru mehanizma pojačane suradnje. Budući da nema suglasnosti među zemljama članicama oko uvođenja toga poreza, Ugovor o EU-u predviđa mehanizam pojačane suradnje koji omogućava skupini od najmanje devet zemalja članica da zajedno krenu u projekt oko kojeg nema konsenzusa među svim članicama.

Ciparski predsjednik izjavio je u petak u Nikoziji da će njegova zemlja učiniti sve kako bi Vijeće Europske unije, kojim će sljedećih šest mjeseci predsjedavati Cipar, funkcioniralo što bolje i efikasnije.

"Cipar će uspješno obaviti zadaće tijekom svog prvog predsjedavanja Vijećem Europske unije i biti pošteni posrednik kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri približila stajališta u Vijeću", rekao je Christofias.

Dodao je da će ciparsko predsjedništvo raditi u pravcu "bolje Europe", što je slogan ovoga predsjedništva.

Glavni izazov predstojećeg predsjedništva bit će pregovori o Višegodišnjem proračunskom okviru (MFF) za razdoblje 2014-2020. i postizanje dogovora o zajedničkom sustavu za dodjelu prava na azil. Cilj je postići dogovor o obje teme do kraja ove godine.

Cipar je prva zemlja koja predsjedava Europskom unijom, a koja je zatražila financijsku pomoć iz kriznih fondova. Cipar je krajem lipnja postala peta zemlja eurozone koja je zatražila financijsku pomoć Europske unije radi spašavanje vlastitog bankarskog sektora koji se našao na udaru krize nastale u Grčkoj.

Procjenjuje se da će Cipru trebati oko 10 milijardi eura, što je u odnosu na svote odobrene drugim zemljama eurozone kap u moru, ali to je više od polovice njegova BDP-a.

Cipar je istodobno sa zahtjevom za pomoć od EU-a, zatražio pomoć od Rusije i od Kine s kojima ima izvrsne odnose. Rusija je prošle godine odobrila Cipru od 2,5 milijardi eura po vrlo povoljnim kamatama od 4,5 posto, na što u Europskoj uniji ne gledaju posve blagonaklono.

U Moskvi je u petak priopćeno da je Cipar ovaj put zatražio pomoć od 5 milijardi eura.

Predsjednik Christofias, jedini komunistički čelnik neke europske zemlje, ponovio je da nema ništa loše u tome što Cipar ima dobre odnose s Rusijom i Kinom.

"Nema ništa loše u održavanju dobrih odnosa s trećim zemljama. Osim toga Rusija je strateški partner EU-a", rekao je Christofias, dodajući da nema mjesta za zabrinutost da će s ruskom pomoći "biti uvezen komunizam, jer današnja Rusija gradi kapitalistički sustav. (Hina)