Boris Tadić u Kuvajtu ugovara poslove i za Hrvatsku i Sloveniju

 Ponovno udruživanje tvrtki iz nekada zajedničke države radi nastupa na trećim tržištima, kažu ekonomisti, treba tumačiti kao nalog zdravog gospodarstva, piše danas beogradska Politika dodajući kako će srbijanski predsjednik Boris Tadić za današnjeg i sutrašnjeg posjeta Kuvajtu potpisati sporazum o remontu 149 tenkova proizvedenih u bivšoj zajedničkoj državi u kojemu bi, osim tvrtki iz Srbije, sudjelovale i tvrtke iz Hrvatske i Slovenije.

Na nedavnom susretu Tadića s premijerima Hrvatske i Slovenije, Jadrankom Kosor i Borutom Pahorom, podsjeća Politika, dogovoren je nastavak već započetih priprema za zajedničke nastupe tvrtki iz tri države na trećim tržištima, "a riječ je o poduzećima koja imaju mogućnost kombiniranja svojih kapaciteta u građevinarstvu, obrambenoj i sigurnosnoj industriji, automobilskom sektoru, transportu i komunikacijama, drvoprerađivačkoj i prehrambenoj industriji".

- Nakon Grčke, svjetska kriza je najviše pogodila zemlje naše regije. Podaci govore da je najviše stradalo hrvatsko gospodarstvo, a i slovensko je zabilježioa veći pad od srpskog. Najveći pad proizvodnje u Srbiji je zabilježen u studenom 2010. U prosincu prošle, siječnju i veljači ove godine, veći pad proizvodnje od Srbije imalo je 10 zemalja regije, među njima Hrvatska i Slovenija - kaže beogradski ekonomist dr Miroslav Zdravković, urednik portala makroekonomija.org. dodajući kako oporavak gospodarstava ovih zemalja u velikoj mjeri ovisi od brzine rasta gospodarstva Europske unije, "a mogućnost za skorije povećanje njihovog izvoza na tržišta članica EU znatno je manja nego u ostatku svijeta i zbog toga Srbija, kao i njeni susjedi, uključujući i Sloveniji, mora ražiti nova tržišta".

- Srbija ima Sporazum o slobodnoj trgovini s Ruskom Federacijom, Belorusijom, Kazahstanom i Turskom. Tako investiranje u proizvodnju u Srbiji osigurava lakši prodor na ova tržišta. Osim toga, Srbija ima više izgleda za brži oporavak od svjetske krize i ostvarenje većeg gospodarskog rasta od Hrvatske i Slovenije. Njena ekonomija je 40 posto veća od Hrvatske. Prije dvije godine izjednačili smo se, a do 2015. obim srpske ekonomije će premašiti hrvatsku za 10 postotaka, kažu predviđanja MMF-a - objasnio je Zdravković razloge zašto je Srbija sada primamljiv ekonomski partner za Hrvatsku i Sloveniju.

Srpsko-hrvatska ekonomska suradnja započela je prije 11 godina, podsjeća Politika, kada je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević u Beograd prvi put doveo 350 poslovnih ljudi.

U međuvremenu je mnogo učinjeno, a dodatni poticaj dala je politika krajem studenog prošle godine u Zagrebu, prilikom susreta predjednika dvije države, predstavnika vlada i gospodarstava, oko 70 srpskih i stotinu hrvatskih poduzeća.

Za nedavnog boravka premijera Hrvatske i Slovenije u Beogradu precizirano je kako će se dogovori o budućoj suradnji postizati posredovanjem predsjedavajućih Komisije za ekonomsku suradnju triju država, a osnovat će i radnu grupu za suradnju na trećim tržištima, razmjenjivat će poslovne informacije od zajedničkog interesa, osnivati će koncerne za sudjelovanje na natječajima, a predviđena je i suradnja diplomatskih predstavništava za promicanje zajedničkih projekata u inozemstvu, piše Politika.