Čeka li Moldaviju nakon izbora sudbina Gruzije?

Komunistička partija priznala je poraz u najsiromašnijoj europskoj zemlji. Hoće li joj Europa pomoći ili je ruska struja još prejaka?

Posljednja država koja je 20 godina nakon sloma Sovjetskog Saveza i 92 godine nakon prijelomne Februarske revolucije imala državno uređene slično onom SSSR-a, krenula je putem demokracije.

Četiri mjeseca nakon dizanja građana na noge, Komunistička partija popustila je i priznala poraz na demokratskim izborima u Moldaviji. Pobjedu je odnijela koalicija četiriju proeuropskih i ekstrovertiranih stranaka, koja pred sobom ima težak zadatak udaljavanja države od Moskve.

Četiri stranke koje su zajednički za pet mandata porazile komunističku partiju jesu Liberalno-demokratska stranka, Liberalna stranka, Demokratska stranka i Moldavski savez. Komunistička partija dobila je 48 sjedala u parlamentu.

Pobuna koja je dovela do novih izbora

Podsjetimo, u travnju ove godine, Moldavija je doživjela svojevrsno 'proljeće': tisuće prosvjednika, većinom mladih studenata, izašlo je na ulice pozivajući na poništavanje izbora koji su ponovno doveli Komunističku partiju na vlast, tvrdeći da je riječ o prijevari. Tom prilikom palili su kuće, automobile, te se na kraju okomili na predsjedničku palaču, zapalili je i 'pretresli'.

Vladimir Voronin Photo javno100

No, odgovor represivne vlade bio je predvidljivo strog - stotine pristaša i članova opozicije uhićeni su, a predsjednik, 68-godišnji komunist Vladimir Voronin, još se više okrenuo Moskvi. Također, optužio je i Rumunje za poticanje pobune čija je konačna svrha bila državni puč. Prije mjesec dana Rusija je nagradila svog vazala sa 500 milijuna dolara koji su trebali biti uloženi u infrastrukturu. Sličan potez, samo s jednom milijardom dolara, najavila je i Kina.

Naravno, ulaganje u Moldaviju, smještenu između Rumunjske i Ukrajine, značilo bi ulaganje u satelit na samoj granici Europske unije, potencijalno vrlo moćnu polugu u daljnjim političkim igrama.

No znače li ovi izbori nov početak za najsiromašniju zemlju u Europi, čiji BDP iznosi samo četiri milijarde dolara?

Smjena predsjednika: Koalicija će morati pregovarati s komunistima

Prvo što čeka Moldaviju jest smjena predsjednika, koji je odradio dva mandata od 2001. godine, a pri čemu se koalicija mora usuglasiti s Komunističkom partijom. Predviđa se da će za posao biti izabran čovjek izvan politike. Također, prema procjenama analitičara, nova bi vlada mogla s Voroninom dogovoriti i njegovo potpuno povlačenje iz politike, u zamjenu za imunitet od progona zbog svojih poteza posljednjih osam godina.

Isto tako, okretanje od Moskve moglo bi skupo stajati malu Moldaviju - zemlja, naime, ovisi o ruskom plinu, nafti i struji.

Da Moldaviju čeka težak put, dokazuju i sudbine nekih drugih, manjih bivših sovjetskih republika. Na primjer, spomenimo Gruziju. Ta je zemlja proglasila nezavisnost od SSSR-a 1991. godine, a nakon četverogodišnjeg građanskog rata, na vlast je došao predsjednik Eduard Shevardnadze. Već tad, gorjeli su sukobi između dviju gruzijskih pokrajina, Južne Osetije i Abhazije, u kojima je rusko stanovništvo tražilo odvajanje od Gruzije.

Moldavci na glasačkim mjestima Photo javno100

Shevardnadze je svrgnut Revolucijom ruža 2003. godine, nakon što su međunarodni promatrači zaključili da su izbori bili namješteni, a za predsjednika je postavljen Mihail Saakašvili. Nakon daljnjih previranja oko pokrajina koje su se željele odcijepiti, došlo je do kritičnog zahlađenja odnosa s Rusijom. U kolovozu prošle godine, zbog pokrajina je došlo i do kratkog ali razornog rata s Rusijom, a glavni je grad intenzivno bombardiran, uz još neke, koji su svedeni na ruševine.

No, valja napomenuti kako je Europska unija rusko-gruzijski sukobu uglavnom promatrala skrštenih ruku. Ako se, dakle, slične stvari počinju događati u Moldaviji, koja leži na granici EU-a, postoji mogućnost da i Unija intervenira.