Četiri granate u blizini glasačkih ureda u Tikritu

Policijski djelatnik iz Tikrita kazao je da su zaglušujuće granate postavljene u kantama za otpad u blizini glasačkih ureda.

Četiri zaglušujuće granate eksplodirale su u subotu ujutro blizu glasačkih ureda u Tikritu, nekadašnjem uporištu diktatora Sadama Huseina, 180 km sjeverno od Bagdada, priopćeno je iz policijskog izvora. Ranije je policijski izvor rekao da se radi o minobacačkoj pucnjavi u kojoj nije bilo žrtava.

Policijski djelatnik iz Tikrita kazao je da su zaglušujuće granate postavljene u kantama za otpad u blizini glasačkih ureda. Požar u kantama izazvao je eksploziju granata.

Petnaest milijuna Iračana počelo je danas ujutro s glasovanjem za izbor pokrajinskih vijeća pod visokim nadzorom policije i vojske na prvim izborima od 2005.

Od Mosula, "posljednjeg urbanog uporišta Al-Kaide" na sjeveru Iraka, do Faoa na krajnjem jugu, na obalama Zaljeva, preko Ramadija, na ulazu u pustinju, te u Bagdadu, birački uredi otvoreni su u uobičajenih sedam sati. Šest i pol tisuća glasačkih ureda zatvorit će se u 17 sati.

Favorit Koalicija za pravnu državu

To pokrajinsko glasovanje služi kao test za stabilnost zemlje i popularnost premijera Nurija al-Malikija čija se lista "Koalicije za pravnu državu" smatra favoritom.

U čitavoj je zemlji gotovo milijun iračkih vojnika i policajaca u stanju pripravnosti te su poduzete drakonske sigurnosne mjere kako bi se izbjegli samoubilački napadi ekstremista koji se protive izborima.

U 14 pokrajina, od ukupno 18, zaštita glasačkih ureda provodi se bez podrške Amerikanaca. Prigodom izbora 2005. Amerikanci su morali pomagati iračkim snagama.

U svojoj izbornoj kampanji američki predsjednik Barack Obama obećao je u roku od 16 mjeseci nakon preuzimanja dužnosti povući preostalih 143.000 američkih vojnika iz Iraka i preusmjeriti ih u Afganistan, gdje se sigurnosna situacija pogoršava posljednje godine.

Procjenu sigurnosti u Iraku Obama će zacijelo raditi i na temelju opće slike izbornog procesa, pišu agencije o prvim izborima koji se održavaju nakon 2005. godine kada je u Iraku buknuo u građanski rat.

Suniti su tada bojkotirali izlazak na birališta, a o sigurnosti najbolje govori podatak da u sunitskim područjima radnici nisu uspjeli postaviti čak ni biračke kutije, podsjeća agencija dpa.

Ovog puta suniti će sudjelovati, premda postoje poneki dijelovi zemlje u kojima ne namjeravaju doći na birališta, no "budu li izbori pošteni, mnogi će promijeniti mišljenje", drži Nabil Mohamed Salim, profesor političkih znanosti s bagdadskog sveučilišta.

'Novo lice Iraka'

Problema bi moglo biti u etnički mješovitim pokrajinama kakve su Nineva, odakle je izbjeglo 10.000 kršćana u studenome nakon 15 ubojstava u dva tjedna, ili pak u Dijali gdje su prijetnjama izloženi Kurdi.

U tim etnički mješovitim pokrajinama, manjinske zajednice kao kršćani ili Jazidi mogle bi biti presudan jezičac na vagi.

Šijitski klerik Muktada Al-Sadr bojkotirao je izbore 2005., a danas njegovi pristaše neće izravno sudjelovati, ali će poduprijeti pojedinačne kandidate.

Mnogi Iračani ocjenjuju da su stranke s vjerskim predznakom izgubile kredibilitet prošlih godina u silovitoj borbi za vlast, a to potvrđuju i ankete koje predviđaju pobjedu sekularnih političkih stranaka.

Premijer Nuri Al-Maliki rekao je da će izbori "iscrtati novo lice Iraka", a biračima obećao kazniti sve nepravilnosti i manipulatore.

Zastrašivanja i ubojstava u izbornoj kampanji je bilo, pišu agencije i navode ocjene analitičara da će uredan tijek izbora biti test uspješnosti vlade, a u protivnome Iraku prijete novi sektaški sukobi i kaos.

Minimalno 25 posto ženskih kandidata

U najavnim tekstovima agencije dosta prostora posvećuju sudjelovanju žena, jer irački izborni zakon političkim strankama propisuje da kandidiraju najmanje 25 posto žena. Prema podacima Izbornog povjerenstva od 14.431 prijavljenih kandidata žena je gotovo 4.000, ili oko 28 posto za 440 mjesta u vijećima 14 od 18 iračkih pokrajina.

No izborna kandidatkinja u Iraku mora biti spremna suočiti se s diskriminacijom, prijetnjama, čak nasiljem, piše agencija AFP i prenosi da su fotografije žena iščeznule s ulica zbog čega je jedna od njih podnijela tužbu pred Izbornim povjerenstvom.

Izborni zakon predvidio je ženske kvote kako bi poboljšao položaj žena u iračkom društvu, ali njima je život bio bolji za režima bivšeg predsjednika Sadama Huseina, nego danas, kada je ekstremizam ojačao s američkom intervencijom.

- Prije invazije 2003., žene i muškarci bili su jednakiji, žene su mogle lako birati zanimanje, putovati ... danas ima mnogo zapreka zbog vjerskih stranaka - tvrdi Vahida Al-Džumaili s kandidacijske liste sunita "Prijedlog iračkog nacionalnog okupljanja".

Human Rights Watch ističe da "je nasilje nad ženama ozbiljan problem u Iraku", a "posebno su na meti političarke, dužnosnice, novinarke i aktivistice za prava žena".

Agencija dpa prenosi da bi u pokrajinskim vijećima svako treće mjesto trebalo pripasti ženi, no već je očito da će se to teško ostvariti.