Delo: Arbitražu treba rješiti kao onu između Francuske i Monaka

Slovenija će se prilikom arbitraže, argumentirajući tvrdnju da joj pripada teritorijalni izlaz na otvoreno more, pozivati na nekoliko presedana po kojima takav izlaz ima više država čija je obala od otvorenog mora udaljena više od 12 nautičkih milja, poput slučaja određivanja morske granice između Francuske i Monaka 1967., piše u utorak ljubljansko "Delo".

U članku o prirodi slovensko-hrvatskog graničnog spora na moru "Delo" navodi da će se Slovenija pri tomu pozivati na preporuke nekih stručnjaka za međunarodno pravo bliskih premijeru Pahoru koji podržavaju arbitražni sporazum.

U svijesti međunarodne zajednice postoji shvaćanje da je pristup otvorenom moru, za države koje po konvencionalnoj upotrebi međunarodnog prava na to inače ne bi imale pravo, "jedna od kategorija pravednog rješenja", a tu upravo leži glavni problem u sporu Hrvatske i Slovenije koji može riješiti arbitraža, piše vodeći slovenski list.

Photo javno165

Nakon što su Francuska i Italija svoje teritorijalne vode proširile na 12 nautičkih milja od obale, Monako je došao u opasnost da bude odsječen od otvorenog mora zbog bočne delimitacije na moru između Italije i Francuske. No, Monako i Francuska su se 1967. posebnim sporazumom dogovorili da neće izvesti delimitaciju na moru po načelu ekvidistancije po kojoj se granična crta povuče sredinom zaljeva, kako to u Savudrijskoj vali predlaže Hrvatska, navodi "Delo".

Vodeći slovenski list rješenje najviše podsjeća na tzv. sporazum Drnovšek-Račan

Zahvaljujući posebnim i prijateljskim odnosima Francuske i Monaka, Pariz i Monte Carlo postigli su 1967. godine dogovor o morskom koridoru širine tri milje. Taj pojas je sada teritorijalno more Monaka i povezuje kneževinu s otvorenim Sredozemljem. Vodeći slovenski list rješenje najviše podsjeća na tzv. parafirani, a nepotpisani sporazum Drnovšek-Račan iz 2001. Prema tom nacrtu, za Sloveniju je bio predviđen "morski dimnjak", odnosno svojevrstan koridor do otvorenog mora.

Slovenski stručnjaci za međunarodno pravo navode da bi nešto slično mogla primijeniti i arbitraža za Sloveniju, jer je mandat arbitraže prema arbitražnom sporazumu i određivanje spojnice s otvorenim morem, a ne samo granice na moru i kopnu po konvencionalnom međunarodnom pravu.

Vodeći slovenski list dodaje i neke druge primjere u kojima su države u graničnom sporu na moru odustale od striktne primjene međunarodnog prava i konvencije UN-a o pravu mora. Tako se navodi slučaj Estonije i Finske koje su odustale od prava proglašenja svog teritorijalnog mora u punoj širini od 12 milja u Baltičkom moru, jer bi u tom slučaju bez slobodnog prolaza za svoje brodove u Baltiku ostala Rusija, a slično su se, navodi "Delo", o svojoj morskoj granici dogovorile Gvineja i Gvineja Bissao, te Japan i Južna Koreja.