Dežman: U Sloveniji imamo nekoliko Srebrenica

Kod groblja Dobrava u Teznom pokopano je najviše Hrvata izdvojenih iz kolone nakon predaje kod Bleiburga.

Komisija slovenske vlade u petak je sondiranjem na Pohorju kod Maribora završila trodnevno ispitivanje masovnih grobnica u tom dijelu Slovenije, nakon što je u srijedu i četvrtak istraživala zasuti protutenkovski rov kod groblja Dobrava u Teznom, gdje je pokopano najviše Hrvata izdvojenih iz kolone nakon predaje kod Bleiburga.

Kako je izjavio povjesničar Mitja Ferenc u ime vladina povjerenstva za istraživanje masovnih grobnica iz vremena poraća, koji je do sada evidentirao 540 takvih mjesta, sva sondiranja na Pohorju osim jednog bila su "pozitivna" i na otkopanim mjestima otkriveno je mnogo ljudskih kostiju.

Po njegovim se riječima u otkrivenim grobnicama na Pohorju, što se pretpostavlja na osnovi izjava nekih svjedoka tadašnjih događaja, nalaze uglavnom slovenske žrtve iz okolice Maribora, pripadnici njemačke manjine i manji broj četnika iz Crne Gore. Za razliku od otkrivenog rova u Teznom, odnosno kod groblja Dobrava, gdje su pronađeni ostaci žrtava koji su prije strijeljanja bili skinuti do gola ili imali vrlo malo odjeće, kod žrtava s Pohorja radi se o ljudima koji su ubijeni odjeveni što bi moglo olakšati i postupak njihove identifikacije.

Kako je u razgovoru za mariborski list "Večer" od petka izjavio povjesničar Jože Dežman, inače predsjednik vladina povjerenstva za "prikrivene" masovne grobnice iz vremena nakon završetka Drugoga svjetskog rata, sjeverozapadni dio Slovenije, područje oko Maribora, Celja i Zidanog Mosta, bio je u poratnim mjesecima 1945. godine "likvidatorski epicentar Europe".

"U Sloveniji očito imamo nekoliko Srebrenica", rekao je Dežman, aludirajući na masovna ubojstva muslimanskih civila koja su počinili bosanski Srbi 1995. godine nakon pada srebreničke enklave, događaj kojemu je međunarodna zajednica priznala karakter genocidnog čina.

"Nije pretjerivanje reći da u Sloveniji imamo deset Srebrenica. Po koncentraciji totalitarnih, komunističkih zločina Slovenija nesumnjivo predstavlja fenomen", rekao je Dežman.

Kako navode slovenski mediji, slovenski istraživači priznaju da je Tezno kod Maribora, gdje se u tenkovskom rovu nalazi po različitim procjenama od 15 do 40 tisuća ili više ostataka ljudskih tijela, jedno od najvećih stratišta u poslijeratnoj Europi, a smatra se da većinu žrtava čine Hrvati vraćeni iz Bleiburga.

Povjesničar Ferenc izjavio je da većinu žrtava čine pripadnici "vojnih struktura" bivše NDH, ali Dežman je za "Večer" izjavio da su ispitivanja provedena u četvrtak pokazala da se u dijelu rova nalaze i civilne žrtve, te invalidi i ranjenici.

Članovi povjerenstva kažu da će do kraja godine izvesti još nekoliko sondaža terena na kojima, kako se pretpostavlja, postoje žrtve masovnih pogubljenja, no riječ je samo o evidentiranju tih mjesta i utvrđivanju opsega masovnih grobnica, a za sada se neće pristupati ekshumaciji, za što su potrebni i dogovori s državama iz kojih potječu žrtve.

Na pitanje tko je odgovoran za masovne poratne likvidacije kod Maribora, slovenski istraživači uglavnom govore da je na tom terenu "operirala" jugoslavenska treća armija. U njoj je bio minimalni broj Slovenaca, rekao je istraživač Mitja Ferenc. Jože Dežman je izjavio za "Večer" da su se u njoj uglavnom nalazili borci jugoslavenske armije "iz južnih dijelova" Jugoslavije.