EK otvara raspravu o školovanju djece migranata

Postoje jasni dokazi da djeca migranata imaju slabije obrazovne rezultate od svojih vršnjaka u znanstvenim predmetima.

Europska komisija otvorit će osjetljivo pitanje obrazovanja djece migranata u novoj javnoj raspravi u sklopu socijalnog paketa koji će biti usvojen 2. srpnja, prenose europski mediji.

Komisija upozorava na zabrinjavajuće trendove segregacije djece migranata i njihovih slabijih rezultata u školama i postavlja pitanje treba li prilagoditi postojeće europske propise.

Postoje jasni dokazi da djeca migranata imaju slabije obrazovne rezultate od svojih vršnjaka u znanstvenim predmetima, matematici i čitanju, navodi EK u dokumentu za javnu raspravu.

Dokument ukazuje na postojeću segregaciju školske djece, u prvom redu socijalno-ekonomsku. To znači da bolje stojeći roditelji obično ne upisuju svoju djecu u škole s većim brojem djece migranata, što je raširena pojava u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.

- Djeca migranata često su koncentrirana u školama čija je kvaliteta u opadanju, što se odražava primjerice u čestim odlascima profesora - navodi se u dokumentu.

Do segregacije dolazi i u samim školama, upozorava EK, navodeći da je "neproporcionalno velik broj" djece migranata svrstan među one sa "slabijim sposobnostima", što može održavati bilo njihovo slabije početno obrazovanje ili slabije jezične vještine.

Osim toga, u srednjoškolskom obrazovanju "pojavljuje se očita segregacija pri upisivanju jer migranata ima mnogo više u strukovnim školama koje obično ne vode do višeg obrazovanja."

Djeca migranata također često ranije napuštaju školu zbog čega ih relativno malo završava fakultet, što se odražava na integraciju migrantskih zajednica.

Europski povjerenik za obrazovanje Jan Figel ocijenio je da umjesto da je obrazovanje ključni čimbenik u integraciji, segregacija u školama dovodi do "dezintegracije".

Prema podacima OECD-a, najmanje deset posto školaraca u dobi od 15 godina u starim zemljama članicama EU-a ili je rođeno u inozemstvu ili su im roditelji rođeni u drugoj zemlji, a ta brojka iznosi gotovo 15 posto u populaciji do četvrtog razreda osnovne škole.

Značajno povećanje zabilježeno je u Irskoj, Italiji i Španjolskoj gdje se broj djece migranata od 2000. povećao tri do četiri puta.

Europska unija, osim različitih financijskih instrumenata i foruma za razmjenu iskustava među zemljama članicama, ima i neka temeljna pravila, donesena još 1977., koja vrijede za cijeli blok.

Ona se međutim odnose samo na djecu radnika migranata koji su državljani EU.

Nacionalne vlade moraju osigurati obvezno i besplatno školovanje njihove djece, uključujući nastavu službenog jezika zemlje domaćina kao i promicati materinski jezik i kulturu njihove zemlje podrijetla.

U javnoj raspravi, koja će trajati do kraja godine, Komisija postavlja pitanje treba li direktivu iz 1977. proširiti tako da obuhvaća djecu migranata iz trećih zemalja.

Komisija također ostavlja otvorenom mogućnost ukidanja te direktive, čije se prenošenje u nacionalna zakonodavstva i praćenje pokazalo "teškim", a situacija se vjerojatno neće poboljšati sada kada EU ima 27 zemalja članica.