EU uvodi strogi ekonomski nadzor nad još 12 problematičnih država članica

Prvi put otkad ima novo oružje za borbu protiv krize, tzv. six-pack, odnosno paket od šest mjera, Europska komisija pokrenula je proceduru dubinske analize makroekonomske situacije u 12 zemalja koje je detektirala kao potencijalno problematične.

To su Belgija, Bugarska, Danska, Španjolska, Francuska, Italija, Cipar, Mađarska, Slovenija, Finska, Švedska i Velika Britanija. Zemlje koje već primaju pomoć od EU, a to su Grčka, Rumunjska, Portugal i Irska, nisu zahvaćene ovim nadzorom, kao što nije zahvaćena ni Hrvatska jer, iako je potpisala pristupni ugovor, još nije punopravna članica EU. Ali da je Komisija gledala i Hrvatsku, vjerojatno bi i nas stavila pod dubinski nadzor. U spomenutih 12 zemalja Komisija je uočila slabe točke: kod nekih je to slaba konkurentnost, kod nekih prevelik zaduženost...

– Ova kriza pokazala je da je makroekonomska neravnoteža rizik za financijsku stabilnost i ekonomsku budućnost zemalja, ali i cijele Unije. Danas pokrećemo dubinski nadzor u 12 zemalja. Pokaže li taj nadzor da neravnoteža postoji i da je štetna, ovaj će nam alat omogućiti da to ispravimo – rekao je Olli Rehn, europski povjerenik za ekonomiju.

Činjenica da su među tih 12 zemalja i Francuska, Britanija i Italija govori da će se i najveće europske ekonomije nakon Njemačke morati reformirati. Ovo je samo početak dubinskog nadzora i tek će rezultati pokazati gdje te zemlje imaju probleme i kako ih ukloniti.

Belgija

Znatan pad izvoza i pad konkurentnosti u smislu troškova proizvodnje neki su od problema ove zemlje, u kojoj je sjedište Europske komisije i drugih EU institucija.

Bugarska

Komisija smatra da se u ovoj zemlji ubrzano stvara i vanjski i unutarnji debalans, odnosno makroekonomska neravnoteža, premda Bugari rade na ispravljanju toga.

Danska

Uoči početka krize povoljni krediti stvorili su eksplozivan rast tržišta nekretnina. Iako su cijene nekretnina korigirane posljednjih godina, zaduženost privatnog sektora i dalje je velika.

Španjolska

Slično kao i u Danskoj, samo u još većoj mjeri, poplava jeftinih kredita i novih nekretnina stvorila je prije krize veliki debalans. To se polako korigira, ali potreban je nadzor.

Francuska

Komisija kao razlog za stavljanje Francuza pod nadzor navodi pogoršanje u trgovinskoj razmjeni, odnosno smanjenje izvoza, što se odrazilo na platnu bilancu.

Italija

Još od sredine 1990-ih gubi na konkurentnosti, objašnjava Komisija razloge stavljanja Italije pod nadzor. Postoje strukturne slabosti, zemlja ima slab rast, a javni dug zabrinjava.

Cipar

Ekonomija ove otočne zemlje kontinuirano proizvodi deficit i gubitak udjela izvoznih proizvoda. Privatni sektor je visoko zadužen.

Mađarska

Iako je provedena korekcija velikih debalansa koji su se gomilali prošlih godina, razina zaduženosti i dalje je visoka, i u privatnom, a još više u javnom sektoru.

Slovenija

Makroekonomska neravnoteža stvorena, među ostalim, velikim povećanjem cijene rada, odnosno troškova rada po jedinici proizvoda. Bankarski sektor je prenapregnut.

Finska

Dogodio se značajan gubitak udjela izvoza u proizvodnji. Dostupnost kredita u prošlom desetljeću dovela je do prevelike zaduženosti privatnog sektora.

Švedska

Petnaest godina događao se snažan porast cijena nekretnina. Kućanstva su se visoko zadužila. Ta potencijalno opasna situacija počela se stabilizirati tek nedavno.

Velika Britanija

Kao i tolike druge europske zemlje, i Britanija je izgubila izvoz. Visoka zaduženost privatnog sektora mogla bi oslabiti javni sektor ako bude više "bail-out" spašavanja