Europa zbog plina i idućih godina talac Rusije

Europa nema puno alternativa i može se samo nadati da će nadolazeće zime biti tople, zaključio je Cvrtila.

Koliko je Europa zapravo ovisna o ruskim energentima, odnosno plinu, i koliko joj to moći zapravo daje? Europski analitičari ističu da je Rusija ovisna o Europi kao i Europa o Rusiji, jer ova treba europsko tržište da bi preživjela.

Ipak, kako možemo vidjeti, europske države, osobito na istoku, jedna za drugom objavljuju krizna stanja

zbog nestašice ruskog plina, a trgovine rasprodaju svoje zalihe električnih grijalica.

Rusija na krilima nafte i plina

Nekoliko država ne kupuje plin od Rusije, među kojima su Belgija, Irska, Portugal, Španjolska, Švedska i Britanija. No neke, kao što su Slovačka, Finska, Bugarska ili Austrija, gotovo potpuno ovise o ruskom plinu. Oko 40 posto europskog uvoznog plina dolazi iz Rusije, a analitičari predviđaju porast na 60 posto do 2030. godine.

Rusija je najveći svjetski proizvođač prirodnog plina, a njena ekonomija se uvelike oslanja na izvoz energije, osobito plina, tako da izvoz goriva čini oko 20 posto bruto domaćeg proizvoda, te oko 60 posto ruskih izvoznih prihoda, prema procjenama Svjetske banke.

Također, u 2007. godini, BDP Rusije je porastao za 8,1 posto, čime su nadmašene sve ostale članice skupine G8, a zemlja je sedmu godinu zaredom ostvarila gospodarski rast.

Tko je dakle, veći ovisnik?

- Europa ovisi o ruskom plinu, ali u Europskoj uniji postoje razne razine ovisnosti. Bivše države Varšavskog pakta su više ovisne, zbog nedostatka infrastrukture - rekao je Vlatko Cvrtila, dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, nadodavši da Rusija na domaćem tržištu prodaje plin ispod proizvodne cijene, što nadomješta izvozom.

- Intencija Rusije je da izjednači sve vanjske cijene nafte, a definitivno koristi plin kao alat za stjecanje političke moći, ne svjetski, nego regionalno - kaže Cvrtila i dodaje kako Ukrajina nema previše argumenata u rukama i nema što drugo nego postići bolju cijenu. 

Napomenuo je i kako Rusija pritiskom na Ukrajinu zapravo vrši pritisak na prozapadno orijentiranog predsjednika Juščenka, u korist premijerke Julije Timošenko koja će, kako kaže

profesor Cvrtila, riješiti stvar s plinom i tako vjerojatno osigurati pobjedu na nadolazećim predsjedničkim izborima.

"Ruka na ventilu..."

Da Rusija koristi energente kao političku "polugu", u prilog govori i situacija do koje je došlo tijekom sukoba u Gruziji, u kolovozu prošle godine. Iako su postupci Rusije u toj zemlji bili međunarodno osuđivani, zemlja nije trpjela nikakve sankcije Zapada.

U takvom ponašanju su mnogi stručnjaci vidjeli konačno priznanje Europe presudnoj vrijednosti ruske energije, plina i nafte.

Prof. Vlatko Cvrtila previđa da ovakva situacija neće potrajati, no kaže kako "Rusija u ovome trenutku ima ruku na ventilu" te će to maksimalno iskoristiti. Također, gradnju sjevernih i južnih plinovoda, koji bi olakšali dostavu nafte Europi vidi tek oko 2020. godine.

- Europa nema puno alternativa, sljedećih nekoliko godina bit će talac Rusije i može se samo nadati da će nadolazeće zime biti tople - zaključio je Cvrtila.