Europska unija priprema Baltičku strategiju

Komisija priželjkuje projekte poput izgradnje postrojenja za obradu kanalizacijskih voda, te zabranu korištenja nekih elemenata.

Europska komisija i predstojeće švedsko predsjedništvo EU-a planiraju dati novi politički poticaj čišćenju Baltičkog mora i povezivanju Estonije, Litve i Latvije s europskim energetskim mrežama, prenose europski mediji.

"Strategijom za Baltičko more" želi se osnovati novi klub za osam baltičkih država koje bi se u budućnosti mogle redovito okupljati na razini ministara vanjskih poslova kako bi potaknule projekte od lokalnog interesa.

Forum neće imati vlastiti proračun niti tajništvo, no vjerojatno će imati potporu novog odjela pri Općoj upravi Europske komisije za regionalnu politiku.

Zastave Europske Unije Photo javno100

U svibnju konačan prijedlog

Na taj se način želi "iskoristiti potencijal proširenja 2004.", kaže se u dokumentu, koji među ostalim napominje da su postojeća regionalna tijela poput Helsinškog povjerenstva (HELCOM) zadnjih godina bila slabo aktivna.

Komisija će u svibnju predstaviti konačni prijedlog dokumenta za Baltičko more kako bi ga se moglo usvojiti na summitu EU-a na jesen, dok bi provedba trebala početi 2010.

Baltičko more jako je osjetljivo na zagađenje. Duboko je u prosjeku samo 50 do 60 metara, a s oceanima je povezano uskim tjesnacem pa mu se vode obnove svakih 30 godina.

Zagađenje oružjem iz Drugog svjetskog rata

Na njegovim obalama nalaze se jako industrijalizirane države poput Njemačke i Poljske, a njime se odvija 15 posto europskog brodskog prometa, s velikim brojem tankera za naftu i ukapljeni plin.

Da situacija bude još gora, zagađeno je i njemačkim i ruskim oružjem iz Drugog svjetskog rata, uključujući 350.000 tona kemijskog oružja. Njemačka i Rusija planiraju osim toga na proljeće početi postavljati plinovod Sjeverni tok na tom podvodnom minskom polju.

Istodobno, Estonija, Litva i Latvija nisu povezane s europskim elektroenergetskim mrežama. S obzirom na predstojeće zatvaranje litavske nuklearne elektrane, te države strahuju da će postati u potpunosti energetski ovisne o Rusiji.

Zajednički sustav nadzora

Komisija priželjkuje projekte poput izgradnje niza novih postrojenja za obradu kanalizacijskih voda, zabranu korištenja fosfata u deterdžentima i teških metala kao što su živa i kadmij. Razmišlja se i o razvoju zajedničkog sustava nadzora mora kako bi se izbjegle havarije.

Brodske olupine s toksičnim kemikalijama bit će uklonjene. Oružje iz Drugog svjetskog rata bit će točnije kartirano i, gdje je to moguće, izvađeno ili zaliveno betonom.

Strategija predviđa također brže povezivanje regije s elektroenergetskim mrežama Švedske, Finske i Poljske. Trgovanje električnom energijom olakšat će uspostava "integriranog internog tržišta za energiju na Baltiku."