Ferenc održao predavanje o masovnoj grobnici Tezno

Na skupu kojeg je priredio Počasni bleiburški vod, Ferenc je održao predavanje o problematici masovnih grobnica u Sloveniji.

Zatrpani protutenkovski rov u Teznom kod novog mariborskog groblja Dobrava najveće je "prikriveno grobište" u Sloveniji, ali i široj okolici, iznio je u utorak Mitja Ferenc, slovenski povjesničar i član vladinog povjerenstva za istraživanje masovnih grobnica iz vremena poraća na slovenskom tlu.

Ferenc je o problematici grobnica na slovenskom teritoriju, u kojima su hrvatske žrtve poratnih likvidacija, govorio na skupu koji je priredio Počasni bleiburški vod.

Na predavanju bili su prisutni predstavnici hrvatskog političkog i duhovnog života

Ferenčevo predavanje poslušao je u utorak i velik boj predstavnika hrvatskog političkog javnog i duhovnog života čiji su se predstavnici na skupu zauzeli za otkrivanje istine o poratnim događajima i postizanje dogovora slovenske i hrvatske vlade o tome kako dostojno pokopati žrtve koje se sada nalaze u masovnim grobnicama, te obilježiti njihova grobna mjesta.

Među ostalima na skupu, predavanju i obilasku masovnih grobnica u Teznom bili su saborski zastupnik Stjepan Bačić, pomoćnik ministra za školstvo i sport Krešimir Rašan, varaždinski biskup Josip Mrzljak i drugi predstavnici Katoličke crkve, predstavnik mešihata Islamske zajednice u Zagrebu Mirza Bešić, brojni drugi predstavnici javnog i političkog života, te povijesne struke kao i mnogi novinari.

U Teznom vjerojatno najveće prikriveno grobište u Sloveniji

Nekadašnji protutenkovski rov u Teznom vjerojatno je najveće prikriveno grobište u Sloveniji i široj okolici, rekao je u svom predavanju povjesničar Mitja Ferenc koji je o mjestima na kojima leže i posmrtni ostaci hrvatskih žrtava napisao i knjigu.

Ferenc je među ostalim opisao povijesni okvir povlačenja vojnika i civila iz NDH u svibnju 1945. godine, što je kasnije dovelo do velikih stradanja i pokolja i "križnog puta" hrvatskih zarobljenih vojnika i civila.

Veći dio hrvatskog zbjega povlačio se u Austriju preko Celja, Maribora i Dravograda, očekujući da će prema njima biti primjenjene sve međunarodne konvencije, iznio je Ferenc.

Po njegovim je istraživanjima oko 100.000 Hrvata prešlo u Austriju i predalo se kod Bleiburga, no veći dio zbjega zaustavljen je i zarobljen na području Slovenije.

Sudbina vojnika i civila bila je žalosna i tragična

Sudbina onih u zbjegu, vojnika i civila, bila je "žalosna i tragična", a zločini koji su nad njima počinjeni bili su zločini novih "jugoslavenskih vlasti nad vlastitim građanima", a zločin je bilo i to što se o tim događajima trebalo šutjeti, a žrtvama je bilo oduzeto pravo na grob, iznio je Ferenc.

Već 1945. godine, navodi Ferenc, donesena je uputa kako se odnositi prema mjestima egzekucije. Republičke su vlasti lokalnim vlastima prenosile te upute, a još prije dvadesetak godina politička je policija pratila ljude koji su na takvim mjestima palili svijeće.

Koliko je žrtava poratnih egzekucija u Sloveniji, kaže Ferenc, to se vjerojatno nikad neće točno znati, a još je teže utvrditi broj Hrvata i mjesto gdje se nalaze njihovi posmrtni ostaci.

Kako navodi, u prvom je redu problematično pitanje nepostojanja primarne arhivske građe, ekshumacija je također teška i nesigurna, pa zato, upozorava Ferenc, postoje i mogućnosti manipulacije kada se govori o mjestima masovnih pogubljenja neposredno nakon Drugog svjetskog rata na slovenskom teritoriju.

U 125 slovenskih masovnih grobnica su i Hrvati 

Uz grobnice oko Maribora, kaže Ferenc, najveća takva mjesta masovnih ubojstava u Sloveniji su još u Teharju i u Kočevskom rogu. Od oko 540 masovnih grobišta koja su do sada evidentirana u Sloveniji u njih 125 se nalaze i Hrvati, navodi Ferenc.

Kod ispitivanja i evidentiranja masovnih grobnica u Sloveniji, tvrdi Ferenc, često je problem u vjerodostojnosti pojedinačnih iskaza svjedoka, a mnoga su grobišta pretvorena u deponije, čime ih se željelo prikriti.

Po njegovim riječima, protutenskovski rov u Teznom predstavlja nesumnjivo najveću masovnu grobnicu u kojoj se nalaze ubijeni Hrvati. Izvori o tome što se događalo u Mariboru gdje su formirani zarobljenički logori za Hrvate iz bleiburškog zbijega su rijetki, a strijeljanje su organizirale i izvodile postrojbe Treće jugoslavenske armije i OZNA, tvrdi Ferenc.

Ferenc je među ostalim pročitao odlomke iz dnevnika nekih postrojbi Treće jugoslavenske armije, na primjer 15. majevičke brigade, po kojima su nakon 15. svibnja 1945. njeni pripadnici više dana strijeljali "četnike i ustaše", te "narodne izdajice".

Prvi kosturi iskopani prije sedam godina

Ferenc je također rekao da su prvi kosturi iz masovne grobnice u Teznom iskopani prije 7 godina pod pritiskom javnosti nakon što se doznalo da trasa mariborske obilaznice prelazi preko tog grobišta.

Ferenc je iznio da, prema istraživanju i iskazima svjedoka, oko Maribora postoji još nekoliko lokacija na kojima se nalaze mjesta strijeljanja i pokopa žrtava poraća, pa su tako u blizini autoceste kod Maribora žrtve bačene u kratere koji su stvorile avionske bombe. Postoji i svjedočenje da je žrtava bilo toliko da je počiniteljima ponestalo vapna kojim su posipali grobnice i leševe, pa su kasnije koristili katran.

Zaključujući svoje predavanje Ferenc je rekao da Slovenija i Hrvatska moraju dati odgovor na pitanje što napraviti sa zasutim protutenskovskim rovom kod Maribora, kako ta mjesta dostojno obilježiti i izvesti pokop žrtava.

Tezno bi u budućnosti moglo biti kao park

Po njegovim riječima jedna je mogućnost da se na tom području uredi park sa stazama i informativnim tablama koje bi govorile o tome što se u Teznom dogodilo. Druga je mogućnost, dodao je, izvršiti ekshumaciju i ponovni pokop žrtava na mariborskom novom groblju Dobrava koje je sagrađeno neposredno uz rov i na kojemu je 1999. bilo pokopano oko tisuću pronađenih ljudskih ostataka nađenih u rovu nakon što je njegovih stotinjak metara istraženo, a žrtve ekshumirane.

"Dužnost svake države je pokopati svoje građane, a na mrtve se na žalost često zaboravlja", rekao je Ferenc.

Povjesničar Jože Dežman, također član vladinog povjerenstva za istraživanje poratnih grobnica, rekao je da je u Sloveniji još prije 17 godina počelo "razgrađivanje titoističkog tabua šutnje o mrtvima", a povjerenstvo koje sada istražuje masovne grobnice daje savjete slovenskoj vladi i nije izvršno tijelo s ovlastima.

Masovno stratište u Teznom po Dežmanovim je riječima fenomen zbog svojeg obujma jer je u njemu više od 15.000 žrtava.