Francuski premijer Fillon na čelu EK? - Europa - Svijet

Donedavno je Barroso bio jedini kandidat za čelo Europske komisije u sljedećih pet godina. Polako se spominju druga imena poput Fillonova.

Ime francuskog premijera Francoisa Fillona počelo se spominjati u nagađanjima oko mogućeg nasljednika Josea Manuela Barrosa na čelu Europske komisije, kojemu ove jeseni istječe petogodišnji mandat.

Sarkozy zamjera Barrosu nedostatak inicijative

Barroso je do prije nekoliko dana manje više figurirao kao jedini kandidat da i u sljedećih pet

Predsjednika Europske komisije imenuju konsenzusom države članice pri čemu se mora voditi računa o tome tko drži većinu u Europskom parlamentu, koja ga mora potvrditi. Najveću zastupničku skupinu u EP-u ima Europska pučka stranka (EPP) i po svemu sudeći tako će i ostati nakon izbora početkom lipnja za novi parlamentarni saziv.

godina predvodi Europsku komisiju, sve dok se francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nije izjasnio da se izbor novog predsjednika odgodi za jesen nakon referenduma u Irskoj o Lisabonskom ugovoru, iako je na prosinačkom summitu EU-a zaključeno da se to obavi u lipnju ove godine.

Iako Sarkozy u svom istupu nakon završetka izvanrednom summita prošle nedjelje u Bruxellesu nije izravno povukao svoju potporu Barrosu, njegove riječi mnogi su shvatili kao povlačenje ručne kočnice. I do sada su iz krugova bliskih Sarkozyu stizale anonimne primjedbe na Barrosov račun, a najčešće mu se predbacuje nedostatak hrabrosti da se suprotstavi državama članicama, pogotovo onima većima i jačima te zakašnjela reakcija na financijsku i gospodarsku krizu. Ni drugim europskim čelnicima ne sviđa se nedostatak inicijative kod Barrosa.

Zlobnici kažu da je Barrosov najjači adut to što nema konsenzusa i što će ga teško biti postići oko nekog drugog kandidata, koji bi bio voljan prihvatiti tu dužnost.

Nove važna funkcije predviđene Lisabonske ugovorom

Glasine u Bruxellesu dodatno su potaknuli francuski dnevnik La Tribune i tjednik L'Express koji su objavili da bi Francois Fillon mogao zamijeniti palaču Matignon, sjedište francuske vlade, za palaču Berlayemont, sjedište Europske komisije.

Kao Fillonove prednosti spominje se to što je ga se smatra izvrsnim profesionalcem koji je unatoč svenazočnom Sarkozyu uspio sačuvati prepoznatljivost i što ga ne krasi arogancija koja se obično pripisuje Francuzima.

Koliko ima istine u tim glasinama, nemoguće je provjeriti. Moguće je da je riječ o ispitivanju terena i zauzimanja što bolje pozicije jer se koplja se neće lomiti samo oko izbora novog predsjednika Komisije. Stupi li na snagu Lisabonski ugovor, Europska unija će dobiti prvi put i predsjednika Europskog vijeća i svojevrsnog ministra vanjskih poslova i oko te tri dužnosti očekuje se velika pogađanja. Od Francuza osim Fillona spominju još i gradonačelnik Bordeauxa Alain Juppe, a nekadašnji povjerenik Europske komisije i sadašnji ministar poljoprivrede Michel Barnier ne krije želju da ponovno postane povjerenikom zaduženim za neki važan resor, a u tom slučaju Francuz ne bi mogao biti predsjednikom, jer svaka zemlja ima po jednog povjerenika.

Kao mogući kandidati spominju se još i nizozemski premijer Jan-Peter Balkenende i dvojica političara koji pripadaju liberalnoj skupini, što im je zbog odnosa snaga u Europskom parlamentu nedostatak - Danac Anders Fogh Rasmussen i bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt, koji je bio francusko-njemački kandidat 2004. godine, ali je tadašnji britanski premijer Tony Blair uspio izlobirati da to bude Barroso.

Luksemburški premijer i predsjednik euro-skupine Jean-Claude Juncker, koji bi imao najviše šansi, nije zainteresiran za taj posao i nagađa se da ga zanima samo mjesto predsjednika Europskog vijeća.