Grčka našla spas: Oporezivat će Crkvu

Novim zakonom se predviđa povećanje poreza za one koji školuju djecu u privatnim školama ili imaju luksuzne aute, jahte i kuće.

Grčka je predstavila novi drakonski porezni zakon u sklopu mjera kojima nastoji ublažiti proračunsku krizu koja je uzdrmala globalna tržišta.

Novi zakon kojim se predviđa povećanje poreza za građane koji školuju svoju djecu u privatnim školama i vlasnike luksuznih automobila, jahti i kuća s bazenima, bit će predstavljen parlamentu 23. ožujka i stupit će na snagu čime bude usvojen.

Prema novom zakonu grčka vlada će također tražiti od moćne i imućne grčke pravoslavne crkve, čiji su svećenici članovi uprave najveće banke u zemlji, da daju svoj doprinos s obzirom na žrtve koje podnosi prosječan radnik.

Od sada i crkva plaća porez

Grčka crkva, kao jedan od najvećih vlasnika najvrjednijih nekretnina u zemlji, do sada je uglavnom bila oslobođena plaćanja poreza, premda država snosi troškove plaća svećenika.

Novi zakon za crkvu predviđa plaćanje poreza po stopi od 20 posto na imovinu koja je u njezinu vlasništvu.

Grčka je upozorila u četvrtak da će biti prisiljena zatražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ako se Europska unija ne uspije dogovoriti o planu spašavanja koji bi pomogao da se smanje visoke kamatne stope koje je Grčka prisiljena nuditi prilikom zaduživanja na financijskim tržištima.

Atena zahtijeva od EU-a da ponudi čvrsto obećanje financijske pomoći na samitu EU-a koji će održati od 25. do 26. ožujka u Bruxellesu.

Vlada mora ove godine prikupiti 54 milijarde eura

Grčki dužnosnici ipak su odbacili izvješća da će se obratiti za pomoć MMF-u već početkom travnja ako se ne postigne dogovor o planu eurozone za spašavanje Grčke, ističući pritom kako su sve opcije zasad otvorene.

Atena je prisiljena plaćati visoku cijenu kod prodaje obveznica zato što ulagači strahuju da bi golemi proračunski manjak mogao zemlju dovesti u situaciju da više ne može vraćati dugove. Vlada mora ove godine prikupiti približno 54 milijarde eura, od čega 20 milijardi već u travnju i svibnju.

Grčki premijer Georgij Papandreu zahtijeva da se omogući Grčkoj da se zadužuje po istim kamatnim stopama kao i ostale zemlje eurozone.