TEKST: M.S.
FOTO: Ilustracija /...


DIKTATURA U SAD-U

12. STUDENOG 2008. 22:09h

Hoće li Obama postati diktator ili spasitelj?

Tekst

Zbog izvršnih ovlasti predsjednici SAD-a mogu zaobići Kongres i donijeti odluke koje služe promicanju zakona. No, to nije uvijek tako.

Executive order ili izvršna uredba ovlast je predsjednika SAD-a koja mu dopušta da donese odluku koja će uređivati rad nekog od državnih tijela, a da ne prođe kroz Kongres kako bi je taj

organ potvrdio.

Oglušivanje na takvu odredbu znači otpust iz državne službe.

Izvršne odluke provode se od 1789. godine, a neke od njih imaju i snagu zakona ako su u skladu s određenim odlukama Kongresa, ili ako služe boljoj provedbi odluka Kongresa.

U Ustavu SAD-a samo jedan članak, i to onaj drugi, u svojoj prvoj stavci spominje izvršne uredbe: "Izvršna moć bit će dana Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država", ali i dva stavka kasnije, ističući kako će "on (predsjednik SAD-a) brinuti o tome da zakoni budu vjerno provedeni". Tu se javlja problem. Naime, kritičari uredbi često zamjeraju predsjednicima što izvršne uredbe donose kako bi one postale zakoni, a ne kako bi pomogle implementaciji zakona.

Autokratske izvršne ovlasti predsjednika - Damoklov mač nad glavama Amerikanaca?

Izvršne odredbe, naime, daju veliku moć američkom predsjedniku. Donošenje takvih odluka, bez sankcije ikojeg od tijela izvršne vlasti, može postati, boje se skeptici, diktatura. Takav relativno autokratski proces donošenja odluka već je bio poticaj za uplitanje u nekoliko ratova, kakav je bio onaj na Kosovu 1999. godine, za  Clintonove administracije.

Kongres SAD-a
Kongres SAD-a
Predviđanja mnogih svjetskih medija govore o ukidanju izvršnih uredbi, koje će Obama provesti kako bi suzbio Bushev pokušaj da na kraju svog mandata donese odluke koje bi se zadržale i nakon njegova odlaska iz Ovalnog ureda.

Među najkritiziranijim odlukama koje će, prema novinskim napisima, Obama prve ukinuti, nalaze se zabrana istraživanja matičnih stanica, bušenje za naftom u ekološki nestabilnom području Utaha i zatvaranje Guantanama.

Jedan od glavnih razloga za toliku skepsu javnosti prema izvršnim uredbama, i nepopularnost Busha pred kraj njegova mandata, također je i njegova upotreba izvršnih ovlasti, koja je često bila namijenjena izbjegavanju Kongresa i uspostavljanju zakona koje Kongres možda i ne bi izglasao.

Bush je u svom drugom mandatu donio više od 100 izvršnih odluka, od toga 23 samo u 2008. godini, a najmanje dvije izvršne odredbe Obama će ukinuti odmah nakon dolaska u predsjednički ured. Hoće li Barack Obama, u duhu promjene koju toliko promiče, djelovati u skladu s Ustavom i ograničiti svoj autoritet, koji mu daju izvršne ovlasti, na provedbu, a ne stvaranje zakona?

Postavlja se i pitanje: Što s kontroverznim USA PATRIOT zakonom?

Nevjerojatni akronim tjera strah u kosti državljanima SAD-a

Krajem listopada 2001. godine Kongres je uveo odredbu zvanu USA PATRIOT Act, popularno zvanu i PATRIOT Act, nakon čega ju je u zakon pretvorio predsjednik George W. Bush. USA PATRIOT kratica je za Uniting and Strengthening America by Providing Appropriate Tools Required to Intercept and Obstruct Terrorism, odnosno Ujedinjavanje i Jačanje Amerike kroz Osiguravanje Prikladnih Alata Potrebnih za Presretanje i Sprečavanje Terorizma.

PATRIOT je povećao ovlasti sigurnosnim agencijama prilikom prisluškivanja telefona, pretraživanja elektronske pošte, medicinskih, financijskih i ostalih podataka. Zakon također smanjuje restrikcije obavještajnom radu unutar granica Sjedinjenih Država, povećava ovlasti tajnika državne riznice pri regulaciji financijskih poslova, pogotovo onih koji uključuju strane državljane ili kompanije.

USA PATRIOT također je proširio definiciju terorizma, kako bi uključio i domaći terorizam, odnosno ovlastio sigurnosne agencije da radikalnije djeluju protiv američkih državljana.

Kongres je većinom prihvatio prijedlog zakona te je on prihvaćen usprkos mnogim kritikama zbog ograničavanja građanskih i ljudskih sloboda i prava.

Prisluškivanje
Prisluškivanje
Habeas Corpus, pravni lijek koji omogućava osobi da zatraži ukinuće nezakonitog pritvora sebe ili druge osobe, također je do neke mjere ukinut PATRIOT-om. Povijesno gledajući, to je pravo ključni alat za suzbijanje samovolje države i pravosuđa te za zaštitu građanskih sloboda.

Doseg Habeas Corpusa tako je u SAD-u stavljen na kušnju, najviše zbog zatvora u Guantanamu, gdje su stotine zatvorenika zadržani zbog sumnje za terorizam bez suđenja, saslušanja ili pravne pomoći.

Predsjednička vojna odredba, donesena 2001. godine, dala je predsjedniku SAD-a moć da zadrži osumnjičene za terorizam kao "nezakonite borce".

Otada se sustavno, ukinućem prava na Habeas Corpus, ograničava sloboda zatočenih, bez ikakvog pravnog temelja, što bi moglo nestati Obaminom najavljenom inicijativom za ukinućem te zatvorske ustanove.

Što sa sobom nosi Obama - nitko ne zna...

PATRIOT je donesen kao reakcija na teroristički napad, koji se dogodio 11. rujna 2001., samo 45 dana nakon samog napada. U Kongresu je zakon, naime, prošao bez gotovo ikakve rasprave. U naredne četiri godine mnoge njegove odredbe sve su više nailazile na kritike javnosti te samih organa vlasti koji su ga 2001. izglasali.

Aktualni predsjednik G.W.Bush i budući predsjednik B.Obama na razgovoru u Ovalnom uredu Bijele kuće.
Aktualni predsjednik G.W.Bush i budući predsjednik B.Obama na razgovoru u Ovalnom uredu Bijele kuće.
U srpnju 2005., USA PATRIOT Act ponovno je potvrđen u Senatu SAD-a, uz izmjene na nekoliko područja kojima se bavi, no bez nekih znatnijih koraka prema naprijed u zaštiti ljudskih prava.

Obama je prije ponovnog izglasavanja PATRIOT-a rekao da će glasovati protiv kritiziranog zakona. Ipak, glasovao je za ponovno uvođenje revidiranog primjerka odredbe opravdavši se kako je riječ o izmijenjenom zakonu - o kompromisu između kritičara i pristaša.

Kompromis je, česta je zamjerka, iluzija.

Ipak, Obama je nakon glasovanja 2005. godine u nekoliko navrata stao na stranu negacijske skupine u Senatu kad je došlo do uvođenja nekih amandmana u PATRIOT. Jesu li to znaci političke prevrtljivosti ili traženja načina da se zadovolje sve strane, uz optimalnu količinu sigurnosti?

Još je samo 69 dana do Obamina stupanja na vlast, a američka, kao i svjetska javnost s neizvjesnošću očekuju prve poteze novog predsjednika.