Hrvati u Bosni imat će pravo zapošljavanja unutar članica EU

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, a kasnije i Schengensku zonu promijenit će pravila odnosa sa susjedima. Budući sa Bosnom i Hercegovinom Hrvatska ima granicu duljine 1010 kilometara i specifičnu situaciju sa Neumskim zaljevom bitno je kako će schengenski granični režim utjecati na trgovinu poljoprivrednim proizvodima između ovih dviju zemalja. Politička situacija u Bosni i Hercegovini i nepostojanje zajedničke carinske politike u BiH može dovesti do problema. Prihodi od poljoprivrede Bosni donose 10% BDP-a, značajan je izvoz bosanskih mliječnih proizvoda, mesa i jaja u Hrvatsku a i tranzit istih proizvoda preko Hrvatske u druge zemlje Europske unije. Od srpnja 2013. samo će dva granična prijelaza biti opremljena za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda što će uvelike otežati poslovanje malih proizvođača kako u Bosni tako i u Hrvatskoj.

Još jedan problem koji treba riješiti je i Neum, jedini izlaz Bosne na more. Ovdje će se prekidati granica EU-a, odnosno Schengena i ponovno nastavljati. Time se pred cijelu EU postavlja novi problem koji treba riješiti, a to je promet roba koji će trebati riješiti na obostrano zadovoljstvo kako bi se izbjegla situacija da kamioni gube vrijeme na granici s jedne strane prilikom izlaska iz EU, a onda i nekoliko kilometara dalje prilikom ponovnog ulaska u EU. Članstvo Hrvatske u EU donijet će i neke prednosti Hrvatima u Bosni budući oni imaju hrvatske putovnice, što znači da će oni iako žive izvan EU biti građani članice EU. To će im donijeti prava unutar EU, kao na primjer pravo zapošljavanja.

Hrvatska je svoje pripreme za buduću kontrolu vanjske granice Unije započela već 2002 godine projektom CARDS 2001 – Razvoj granične policije. Ovim je projektom uspostavljen novi ustroj granične policije, analizirano stanje i potrebe za novim kadrovima i opremom a donesene su izmjene Zakona o nadzoru državne granice. Danas granična policija raspolaže sa 6000 graničnih službenika što je gotovo dvostruko više nego početkom projekta. Za sve njih uspostavljen je novi sustav obuke prema europskim standardima. Tijekom ove obuke granični policajci uče engleski i njemački jezik te europsko i schengensko pravo, nove oblike krijumčarenja vozila, krivotvorenja isprava kao i analize rizika i procjene. Hrvatsku nakon ulaska čeka 120 milijuna eura za jačanje kontrole vanjske granice i ulazak u Schengen.

Hrvatska je nabavila opremu za kontrolu granica, opremila mobilnu jedinicu za nadzor državne granice prema europskim modelima. Razvijen je i pušten u rad informacijski sustav za upravljanje državnom granicom SIS druge generacije, koji će do kraja ove godine biti instaliran na sve hrvatske prijelaze na budućoj vanjskoj granici. Iz europskih je fondova izdvojeno oko 10 milijuna eura za razvoj nacionalnog informacijskog sustava koji obuhvaća najsuvremeniju opremu u koju se ubrajaju čitači dokumenata i registracijskih počica, otisci prstiju, senzori i videonadzor. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske uvelo je novi sustav digitalnog komuniciranja pod imenom TETRA koji omogućuje komunikaciju između službenika u cijeloj Hrvatskoj i sprječava prisluškivanje. Ovaj sustav pokriva cijelu Hrvatsku ukljućujući i morski teritorij. Plavu granicu čuvat će 29 plovila sa specifičnom opremom kao što je ona za noćni nadzor mora.

Hrvatska mora izgraditi i dva centra za strance, jedan u Trilju i jedan u Tovarniku. Ovo će uvelike olakšati posao jer se strane državljane neće morati dovoziti u Ježevo čiji je kapacitet premalen za sve strance na prostoru hrvatske.