I Sloveniji prijeti `grčki sindrom`

Tekst

Kriza bi mogla zaprijetiti Sloveniji ne ostvari li se brz pomak prema reformi gospodarstva i restrukturiranju potrošnje.

Iako se u pogledu vanjskog duga i deficita državnog proračuna ne može ni u relativnom smislu uspoređivati s Grčkom, i Slovenija bi trebala voditi računa o "grčkom sindromu" koji bi joj zaprijetio ne ostvari li brz pomak prema reformi gospodarstva i restrukturiranju potrošnje, upozorilo je više slovenskih ekonomista za poslovni prilog ljubljanskog "Dela" od ponedjeljka.

- Gledano statički, položaj Slovenije znatno je bolji od grčkog, ali je problem u dinamici jer se podaci pogoršavaju. Ako se ne ostvare obećanja vlade o smanjivanju izdataka i ne smanji deficit, onda se ni približavanje grčkom scenariju ne može isključiti - izjavio je ekonomist Mojmir Mrak.

"Grčki sindrom treba shvaćati ozbiljno"

Vanjski dug države od 2008. godine gotovo je udvostručen, pa je 2008. godine iznosio "prihvatljivih" 22 posto BDP-a, lani se popeo na 34 posto, a trenutačno iznosi skoro 40 posto BDP-a, navodi "Delo". Ako bi se takav trend nastavio i ako vlada ne realizira postupno smanjenje vanjskog duga i proračunskog deficita kako je planirala, istom bi se dinamikom vanjski dug države do 2013. godine povećao na 54 posto BDP-a, što bi "srušilo" sustav javnog financiranja i zakočilo razvoj zbog velikog pada kreditnog rejtinga te troškova servisiranja duga, navodi "Delo".

Bogomir Kovač, ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, tvrdi da je relativna fiskalna pozicija Slovenije još uvijek dva puta bolja od one u kojoj se našla Grčka, ali da je prednost Grčke što može očekivati pomoć

Bogomir Kovač, ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, tvrdi međutim da je relativna fiskalna pozicija Slovenije još uvijek dva puta bolja od one u kojoj se našla Grčka, ali da je prednost Grčke što može očekivati pomoć, a uz to je s aspekta potencijalnog rasta u boljoj poziciji od Slovenije jer je njena ekonomija konkurentnija.

Fiskalni rezovi u Grčkoj će biti radikalniji, a "grčki scenarij" za sada u Sloveniji nije potreban, smatra Kovač. - Unatoč tome, grčki sindrom treba shvaćati ozbiljno - rekao je Kovač, dodajući da sadašnje fiskalne teškoće europskih država imaju "dublje korijene" koje se onda pokažu kao "politički potres" kad negativni podaci i tražene reforme izazovu reakciju javnosti.