ICTY: 16. prosinca rasprava o topničkim dnevnicima

Hrvatska je pozvana da uputi svoga predstavnika na to ročište, a sve strane u postupku da donesu sve raspoložive dokumente.

Raspravno vijeće u predmetu ''Gotovina, Čermak i Markač'' sazvalo je za 16. prosinca ročište na kojem bi se trebao razmotriti spor između hrvatske vlade i haaškog tužiteljstva zbog tzv. topničkih dnevnika iz ''Oluje''.

U odluci o sazivanju ročišta, donesenoj 26. studenoga, Hrvatska je pozvana da uputi svoga predstavnika na to ročište, a sve strane u postupku da donesu sve raspoložive dokumente o postojanju ili sudbini traženih dokumenata.

Tuga na licu Mladena Markača.

Haaški je sud Hrvatskoj, na zahtjev tužiteljstva, još u rujnu 2008. izdao nalog da dostavi dokumente o djelovanju hrvatskog topništva u ''Oluji'' koje tužiteljstvo traži radi suđenja trojici hrvatskih generala.

Hrvatska, koja je pokrenula posebnu administrativnu istragu o tim dokumentima, tvrdi da oni ne postoje ili su uništeni te je u studenom sudu poslala izvješće u kojem se navodi što je sve poduzeto da bi se dokumenti pronašli ili objasnilo zašto ih nema.

Pitanje ''topničkih dnevnika'' odredit će ocjenu glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza o suradnji Hrvatske s tužiteljstvom pred Vijećem sigurnosti UN-a kojem se obraća u četrvrtak, 3. prosinca.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor ovaj je vikend izjavila kako se nada da će se pitanje ''topničkih dnevnika'' uskoro zatvoriti i da će Brammertzovo izvješće biti pozitivno za Hrvatsku.

- Očekujem da će izvješće biti na tragu vladinih napora da se određena pitanja zatvore - rekla je u subotu Kosor ne želeći otkriti što je konkretno učinjeno.

Brammertzu zabrana iznošenjeocjena o suradnji Hrvatske o topničkim dnevnicima

Potvrdivši da je izvješće o istrazi poslano u Den Haag, ministar pravosuđa Ivan Šimonović u studenom je već izjavio da su saslušani novi svjedoci ili su od nekih ponovno uzeti iskazi te da su nađeni i neki dokumenti, no dosadašnje analize pokazale su da to nisu dokumenti koji su Brammertzu najzanimljiviji. Hrvatsko je pravosuđe u međuvremenu provelo postupke protiv nekoliko osoba za koje se sumnjalo da su umiješane u skrivanje tih dokumenata.

Zbog tužiteljevih prigovora u vezi s ''topničkim dnevnicima'' Velika Britanija, Nizozemska, Finska, Belgija i Danska blokiraju otvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava. Na sljedećoj međuvladinoj konferenciji 21. prosinca nije predviđeno otvaranje toga poglavlja, pa će ono biti otvoreno tek iduće godine.

Američki veleposlanik u Hrvatskoj James Foley u razgovoru za subotnji Novi list kazao je kako SAD vjeruje da je Hrvatska napredovala u istrazi o ''topničkim dnevnicima'' i kako ''SAD nije zaključio da su ti dokumenti trenutačno u vlasništvu hrvatskih vlasti''. Stoga SAD nema temeljna razloga sumnjati u dobru volju hrvatskih vlasti, zaključio je.

Hrvatska je, inače, još u lipnju ove godine zatražila od sudskog vijeća u predmetu ''Gotovina, Čermak, Markač'' da ocijeni svoju suradnju glede pitanja topničkih dnevnika.

Obrana generala Ante Gotovine nakon toga je, u listopadu ove godine, zatražila od sudskog vijeća da se glavnom haaškom tužitelju Sergeu Brammertzu zabrani iznošenje bilo kakve ocjene o suradnji Hrvatske glede pitanja topničkih dnevnika prije njegova izvješća Vijeću sigurnosti UN-a.

Obrana hrvatskog generala smatra da Brammertz, za razliku od sudaca Haaškog suda, tročlanog sudskog vijeća ili predsjednika Haaškog suda, nema pravo na temelju statuta toga suda jednostrano prijaviti državu VS-u zato što nije ispunila zahtjev glede topničkih dnevnika.