Islamski tradicionalisti još `ratuju` s Europom

Najglasniji u `borbi` protiv burki, hidžaba ili nikaba, glasovi su političara u Francuskoj, Belgiji i Danskoj koji se pozivaju na prava žena

Francuska prometna policija u Nantesu je kaznila s 29 eura globe ženu koja je vozila automobil s islamskim velom na licu, izvijestio je radio Europe 1 u petak. Policija je zbog provjere identiteta zaustavila tridesetjednogodišnju vozačicu koja veo nosi devet godina. Ona namjerava uložiti žalbu i smatra da se radi o diskriminaciji.

Do tog incidenta je došlo dok francuska vlada priprema zakon koji bi onemogućio sputavanje vidnog polja vozača. No, zasigurno će se još jednom voditi polemika o tome je li riječ o diskriminaciji, odnosno neomogućavanju prakticiranja vjerskih i nacionalnih sloboda pojedinaca, koji u Francuskoj već godinama vrije ispod površinskih slojeva društva. Naravno, Francuska nije izloiran slučaj. Problemi postoje i u Belgiji, Danskoj i Nizozemskoj, o čemu se protekle tri godine dosta pisalo. Problem predstavljaju nošenja burki (oko čitavog tijela), feredža (prekriva donji dio lica) i hidžaba (marama oko glave).

Tako je u veljači 2008. godine objavljeno kako nizozemska vlada neće zakonom zabraniti nošenje burke kao što je tražila parlamentarna većina, već će predložiti školama, upravnim tijelima i javnim prijevoznicima da to učine svojim internim propisima, izjavio je u petak ministar unutarnjih poslova. Ministar Guusje Ter Horst kazao je nakon tjedne sjednice vlade kako ''te ustanove već raspolažu zakonskim mogućnostima da to zabrane, dakle novi zakon nije potreban'' i dodao da "neće ništa zabraniti, ali i da misle kako i te ustanove smatrau da je nošenje burke nepoželjno.

Nizozemci oprezno kad su u pitanju vjerske slobode

Unatoč prijedlozima izglasanim u nizozemskom parlamentu i kritikama nekih zastupnika, vlada nije htjela zabraniti tu islamsku odjeću koja u žena pokriva čitavo tijelo i sakriva lice, osim očiju, bojeći se da se to protivi ustavnim načelima slobode vjere i pravne jednakosti. Naime, 2008. godine je samo oko 150 žena od ukupno 16 milijuna stanovnika, nosilo burku u Nizozemskoj.

U isto vrijeme jednaka je tema zaokupljala i danske medije i javnost. Naime, u travnju 2008. godine čelnica danske narodne stranke, Pia Kjaersgaard, poznate po svojoj protuimigrantskoj politici izrazila je žaljenje zbog toga što će muslimanskim političarkama biti dopušteno da u danskome parlamentu govore prekrivene maramom nikabom. Jasno je kazala kako se s time ne slaže i dodala da je njezina stranka nadglasana što je rezultiralo time da je parlament donio odluku o odjeći koju zastupnice smiju nositi u parlamentu, a čime je završena višemjesečna debata.

Predsjednik parlamenta Thor Pedersen istaknuo je kako je ''riječ o poštovanju prema glasačima'' čime se poštuje pravo glasača da izaberu političarke koje su možda odlučile nositi nikab. Tako je postignut dogovor da nikab može, ali zastupnice ipak ne smiju u parlament u burki, velu koji prekriva cijelo tijelo.

Nikab da, burka ne

Krajem siječnja 2010. godine liberalno-konzervativna danska vlada odlučila je ograničiti nošenje burke na javnim mjestima i nikaba kojima muslimanke pokrivaju lice, ali ih nije potpuno zabranila, već je odluku prepustila školama, javnoj upravi i poduzećima.

Photo javno165

- U danskome društvu nema mjesta burki i nikabu i vlada je odlučna boriti se protiv takve koncepcije i takva shvaćanja žene - objavio je tad ured premijera. Vlada je odluku donijela na preporuku posebnog povjerenstva, no nije izrekao opću zabranu jer bi to bilo protivno ustavu.

Ured danskog premijera naglasio je i kako ''škole, sveučilišta i druge obrazovne ustanove imaju puno pravo zahtijevati od nastavnica i učenica da ne pokrivaju lice kako bi komunikacija u obrazovanju i na ispitima bila otvorena i jednaka za sve'' te su jednake preporuke upućene tvrtkama i javnim ustanovama.

Inače, 'nikab' je veo koji prekriva nos i usta, ali ne i oči žene, a burka je prostran plašt koji potpuno zamata tijelo žene i ostavlja joj pogled kroz sitnu mrežicu za oči. Danska je svoju odluku objavila dva dana pošto je francusko parlamentarno tijelo preporučilo potpunu zabranu pokrivanja lica na javnim mjestima.

Belgija će prva zabraniti pokrivanje lica?

Početkom travnja 2010. godine, Belgija je otišla korak dalje na putu da postane prva zemlja Europske unije koja će muslimankama zabraniti pokrivanje lica u javnosti, pošto je parlamentarni odbor za unutarnju politiku prihvatio rezoluciju protiv burka i hidžaba. Naime, nacrt zakona koji je odbor prihvatio predviđa da će svatko tko "na javnom mjestu bude potpuno ili djelomično pokrivao lice i tako se maskirao da ga se više ne bi moglo prepoznati", biti kažnjen globom od 15 do 25 eura (20 do 34 dolara) i/ili kaznom zatvora do sedam dana.

Photo javno165

Po nacrtu zakona, mjesne vlasti mogle bi kazniti prekršitelje administrativnom kaznom do 250 eura, ako im kazneni pravosudni sustav ne izrekne kaznu. Naravno, iznimke su policajci, vatrogasci i motociklisti koji nose kacige, kao i sudionici javnih događanja koje je policija odobrila. Nacrt koji su podnijeli socijalisti, liberali i konzervativci, jednoglasno je prihvaćen. Samo su zeleni izrazili suzdržanost, upozorivši da bi se novi zakon mogao kositi s belgijskim ustavom i s Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Sličnu zabrinutost izrazio je i visoki upravni sud u Francuskoj, gdje se raspravlja o sličnoj zabrani. Kritičari ističu da se burke i hidžabi trebaju zabraniti jer su simboli podložnosti žena. Protivnici zabrane ističu da su oni vjerski simboli i da ih kao takve treba poštovati.

Nicolas Sarkozy: ''Burke neće biti dobrodošle na francuskom teritoriju!''

Krajem lipnja 2009. godine zastupnici francuske Nacionalne skupštine osnovali su povjerenstvo za razmatranje pitanja nošenja burki. Čelnik parlamentarne većine Bernard Accoyer istaknuo je tom prilikom kako će cilj povjerenstva biti razmatranje tog pitanja bez stigmatizacije bilo koga. Ta odluka je donesena dan nakon što je predsjednik Nicolas Sarkozy oštro kritizirao običaj nošenja burki i rekao da žene koje će ih nositi neće biti dobrodošle u Francuskoj.

- Burka nije vjerski znak. To je znak pokornosti, potčinjavanja žena - rekao je svojedobno Sarkozy i istaknuo da burke neće biti dobrodošle na francuskom teritoriju.

Iznesen je i prijedlog da se osnuje povjerenstvo koje će ispitati mogućnost donošenja zakona koji bi ograničio ili zabranio burku u javnosti. Naime, burka je najzatvorenija ženska oprava kod muslimana koja otkriva samo oči.

Devet mjeseci kasnije, sredinom ožujka 2010. godine Nicolas Sarkozy rekao je da će se zauzeti za donošenje zakona o zabrani nošenja burke u Francuskoj, istaknuvši opet da je taj islamski veo koji prekriva cijelo tijelo uvredljiv za žene. Sarkozyjeva najava zabrane burke dio je njegove reakcije na težak poraz njegove konzervativne stranke UMP na nedjeljnim regionalnim izborima, koji je poljuljao Sarkozyjev položaj i zabrinuo njegove konzervativne saveznike.

Nicolas Sarkozy Photo javno165

- Veo koji prekriva cijelo tijelo u suprotnosti je s dostojanstvom žena. Odgovor na to je zabrana burke. Vlada će podnijeti prijedlog zakona o zabrani u skladu s načelima našeg zakonodavstva - rekao je Sarkozy novinarima u Parizu.

Njegova je izjava bila upućena kako francuskim biračima, tako i sve većem broju njegovih protivnika unutar UMP-a, koji su ga pozvali na promjenu politike i usporavanje reformi, što je Sarkozy odbacio riječima kako ''ništa ne bi bilo gore nego promijeniti smjer zbog loših izbornih rezultata te da se mora nastaviti s reformama''. Istaknuo je i kako, kad bi se sad stalo, ''pokvarilo bi se sve dobro što je postignuto''.

Na čemu će i kad stati borba islamskih tradicionalista protiv stavova i pravila koje nalažu europske zemlje i njihovi državnici, pokazat će otkrivena ili pokrivena lica i tijela muslimanskih žena.