Japanci protiv SAD-a izgubili bitku i teritorij

Cilj iskrcavanja bilo je ugrožavanje opskrbnih putova između Amerike i Australije, a u dosegu te baze bila je i Nova Gvineja.

Salomonovi Otoci (također i Solomunski Otoci, domorodački je naziv "Saloma") su država u Melaneziji na jugozapadu Tihog oceana, istočno od Papue Nove Gvineje. Član su Commonwealtha, a britanska kraljica formalni je vladar, koju zastupa generalni guverner. Površinom 141., a brojem stanovnika 161. među 194 države svijeta. Glavni grad je Honiara na otoku Guadalcanal.

Otoke je otkrio španolski moreplovac Mendana de Negra u 16. stoljeću. Nijemci su zauzeli sjeverni dio 1884. godine, a Britanci južni dio otočja 1893. godine.a Tijekom Prvoga svjetskog rata okupirala ih je Australija. U Drugom svjetskom ratu bili su poprište žestokih američko-japanskih borba.

Rat na Pacifiku počeo je u Aziji izbijanjem Drugog kinesko-japanskog rata, 7. srpnja 1937. Iako se okvirno može gledati kao sukob u sukobu, rat na Pacifiku imao je važan utjecaj na poslijeratno stanje ne samo na prostoru Pacifika, nego i čitavog svijeta. Okončan je 1945. godine, bacanjem atomskih bombi na japanske gradove bez gospodarskog ili vojnog značaja te smrću velikog broja civila u veoma kratkom roku.

Pripreme za ovu tešku i dugotrajnu borbu poznatu pod kodnim imenom "Operacija Watchtower" počele su 1. srpnja isplovljavanjem šest transportnih brodova s ukrcanim marincima iz luke San Diega u smjeru otočja Fidži. Pratili su ih jedan nosač zrakoplova, jedan bojni brod, četiri krstarice i deset razarača. Pored toga, s istim odredištem iz Pearl Harbora 7. srpnja kreću dva nosača zrakoplova, šest krstarica i četrnaest razarača.

U međuvremenu, japanska mornarica podvrgnuta je potpunoj reorganizaciji, a porinuta su u more dva nova bojna broda, novi eskortni nosač zrakoplova i nosač hidroaviona, kao i više novih krstarica i razarača. Port Moresby na Novoj Gvineji i dalje je bio željeni japanski cilj, tako da je od 20. srpnja bilo više japanskih pokušaja da u blizini formiraju mostobran. Saveznici su zračnim napadima ometali transporte trupa pa ga Japanci nisu uspjeli osvojiti.

Ciljevi i namjere

U to vrijeme flotni sastavi Amerikanaca sastaju se kod otočja Fidži radi pripreme za Operaciju Watchtower. Amerikanci su se s Britancima dogovorili da se radi zavaravanja Japanaca provede hinjeno iskrcavanje na Andamanske otoke, što je trajalo od 1 do 10. kolovoza.
Iskrcavanjem 7. kolovoza na Guadalcanalu, najvećem otoku u skupini Salomonovih otoka, Amerikanci otpočinju Operaciju Wachtower (Guadalcanalska kampanja), jednu od najžešćih borbi s najvećim gubitcima tijekom rata na Pacifiku. Trajala je sve do početka 1943. godine i bila još jedna prekretnica u korist Amerikanaca. Pod tim imenom obuhvaćen je cijeli niz pomorskih, ali i kopnenih bitaka.

Cilj iskrcavanja bilo je područje japanske zrakoplovne baze "Lunga Point", najzapadnijeg zračnog uporišta za podršku pomorskim operacijama i ugrožavanje opskrbnih putova između Amerike i Australije, a u dosegu ove baze bila je i Nova Gvineja. Aerodrom je zauzet već 8. kolovoza poslije podne, no idućih su mjeseci za njega vođene žestoke borbe, jer su Japanci svom snagom pokušavali ponovo zadobiti kontrolu nad njim.

Photo www.aircav.com

Borbe nisu vođene samo na kopnu, nego i u vodama između Guadalcanala i otoka Savo (pomorska bitka kod otoka Savo, pomorska bitka kod Guadalcanala, pomorska bitka kod Tassafaronga i druge) te Florida Islanda pred kojim je i otok Tulagi. Napori Amerikanaca da osvoje, a Japanaca da zadrže Guadalcanal zahtijevali su brojna pojačanja u ljudstvu kao i njihovu opskrbu, što su protivnici pokušavali onemogućiti jedni drugima. Rezultat je bio veliki broj potopljenih brodova obaju zaraćenih strana tijekom više pomorskih bitaka, što je ovom području donijelo žalosno ime "tjesnac sa željeznim dnom". Tada Japanci osmišljavaju noćni transport brzim brodovima, pretežno razaračima, koji Amerikanci nazivaju Tokio ekspres.

Ova kampanja smatra se završenom tek 8. veljače 1943. godine, kada se Japanci povlače s Guadalcanala.

U rujnu Japanci nastavljaju s invazijom na Gilbertove otoke, a koncem godine Saveznici osvajaju dijelove Nove Gvineje.

Borbe se nastavljaju

Početkom godine Amerikanci sve uspješnije dekriptiraju japanske radijske kodove. Uspješnost dekriptiranja bila je potvrđena brojnim izviđanjima. Na temelju dekriptiranih poruka, od sredine siječnja američke podmornice putapaju brojne manje ratne brodove neprijatelja, kao što su razarači i patrolni brodovi, kao i tankeri. Sve češće se za napad na veće konvoje Japanaca šalju i borbeni zrakoplovi.

Nastavljaju se borbe za Guadalcanal i počinju borbe za potpuno oslobađanje Salomonovih otoka (bitka za Sjeverne Salomone) koje su potrajale sve do ožujka 1944. godine. Početkom veljače, Amerikanci dopremaju na Guadalcanal masivna pojačanja, a Japanci do 8. veljače brzim razaračima (dijelom flotilama do 22 razarača) evakuiraju s otoka 11.706 vojnika. Nakon toga, otok je potpuno u rukama Amerikanaca, a pomorski je put između Amerike i Australije ponovo siguran. Pored toga, Guadalcanal je postao važno polazište Saveznika za operacije protiv Rabaula, grada u otočju New Britain, glavnog uporišta Japana u južnom Pacifiku.

U to vrijeme Amerikanaci postižu uspjehe s podmornicama, a preuzimaju i prevlast u zračnom prostoru. Pored toga, uspješno američko radioizviđanje rezultiralo je i presretanjem zrakoplova kojim je admiral Jamamoto, vrhovni zapovjednik Japanske carske mornarice, krenuo u obilazak japanskog uporišta na otoku Bougainville (Salomonovi otoci). Zrakoplov je srušen, a Jamamoto je poginuo. Pored niza manjih, lokalnih pomorskih okršaja u kojima uglavnom pobjeđuju Amerikanci, do sredine godine odvile su se još dvije značajnije bitke: bitka u Bismarkovom moru i pomorska bitka kod Komandirskih otoka.