Je li Obama zaslužio Nobelovu nagradu za mir?

Dok Barack Obama tvrdi kako `SAD preuzima odgovornost za budućnost Iraka`, u Afganistan šalje trupe. Pomalo oprečna politika mira, zar ne?

Američki predsjednik Barrack Obama će u četvrtak navečer u Oslu preuzeti Nobelovu nagradu za mir, koja mu je dodijeljena između 205 drugih kandidata.

Pomalo je čudno što je nagradu dobio, ne zbog nekog konkretnog čina ili postignuća u vođenju američke politike, pošto je do zadnjeg roka za nominacije bio prekratko na poziciji predsjednika, već radi svog navodnog iznimnog truda u jačanju međunarodne diplomacije i kooperacije među narodima.

Ne preostaje ništa drugo, nego zaključiti da se taj 'trud' zapravo odnosi na govore koje je održavao za vrijeme svoje predizborne kampanje.

Kada se govori o američkom vođenju vanjske politike ona se, od Busheve administracije, ukratko može svesti na onu Clausewitzevu da je 'Rat nastavak politike drugim sredstvima'. Ostaje nada da takvo viđenje politike nije dovoljno da bi se zavrijedila Nobelova nagrada za mir, jer Obama tek treba opravdati dodijeljenu mu čast.

''Iznenađen sam i duboko počašćen''

Izbor Obame iznenadio je mnoge, te su se oko pitanja zaslužuje li nagradu ili ne, otvorile brojne rasprave. Zanimljivo je znati da primjerice Mahatma Gandhi, iako je bio nominiran čak pet puta, nije nikada dobio nagradu, dok je Obami to uspjelo iz prvog pokušaja. 

Iako je pitanje o tome zaslužuje li Obama nagradu ili ne, sasvim legitimno, ne valja smetnuti s uma da nije on odgovoran za odabir. Evidentno je bilo da je on sam ostao potpuno zatečen kada je saznao vijest i činilo se da je njegovo iznenađenje bilo veće čak i od onih koji su kritizirali takvu odluku.

To se jasno može iščitati iz njegove izjave koju je dao tim povodom.

- Iznenađen sam i duboko počašćen odlukom Nobelovog odbora. Da budemo jasni, ne smatram da je to prepoznavanje mojih vlastitih dostignuća, nego afirmacija američkog vodstva u ime aspiracija svih naroda. Iskreno govoreći, ne smatram da zaslužujem biti u društvu tako velikog broja važnih ličnosti koje su bile počašćene ovom nagradom, muškaraca i žena, koji su inspirirali i mene i cijeli svijet svojom hrabrom potragom za mirom - izjavio je Obama američkim novinarima.

Ne smijemo smetnuti s uma da je odbor koji odlučuje o dodjeli Nobelove nagrade, svojim činom izvršio svojevrsan pritisak na Obamu u svojem budućem vođenju politike te se postavlja pitanje nije li Nobelova nagrada za mir zapravo upotrijebljena u političke svrhe.

Nova politika prema Afganistanu

Mnoge polemike koje su nastale oko pitanja, zaslužuje li Obama Nobelovu nagradu za mir, ponovno su se aktualizirale njegovom odlukom o slanju dodatnih 30 tisuća vojnika u Afganistan. Ta je odluka naišla na brojne kontroverze, kako na međunarodnoj sceni, tako i u samoj Americi.

Afganistan Photo javno165

Slanjem novih vojnika u Afganistan, njihov broj bi se povećao na gotovo 100 tisuća, a dodatni trošak vojnika koji će biti poslani procjenjuje se na 30 milijardi dolara godišnje. Naime, svaki pojedini vojnik američki narod košta milijun dolara godišnje.

Američka je administracija za rat u Afganistanu već zatražila 65 milijardi dolara u fiskalnoj godini 2010.

Ispitivanje instituta Gallup, pokazalo je da samo 35 posto Amerikanaca odobrava način na koji Obama vodi rat u Afganistanu, dok čak 55 posto ne odobrava.

U svojoj novoj strategiji prema Afganistanu, novih 30 tisuća vojnika trebalo bi pojačanim vojnim djelovanjem na tom području, u 18 mjeseci, osigurati sve preduvjete da afganistanska vlada i vojne snage 'stanu na vlastite noge' kako bi mogle u potpunosti preuzeti teret tamošnje situacije na svoja leđa.

- Dodatne američke i međunarodne snage omogućit će nam da ubrzamo predaju odgovornosti afganistanskim snagama i počnemo prebacivanje naših snaga iz Afganistana u srpnju 2011. - rekao je Obama.

Puka slučajnost ili..?

S tim povlačenjem vojnih snaga u srpnju, SAD i NATO otpočeti će s vraćanjem pojedinih dijelova zemlje u ruke afganistanskih sigurnosnih snaga. To će biti dobra prilika za predsjednika Afganistana, Hamida Karzaia, da pokaže svoje liderske sposobnosti i da se 'uhoda' u posao koji ga čeka, dok još iza sebe ima potporu američkih vojnih snaga.

Slična priča o relativno kratkoj vojnoj akciji spominjala se i na početku vojnog sukoba no kako se pokazalo Amerikanci nisu uspjeli privesti rat kraju onako jednostavno kako su očekivali. Službeno, rat je započet 2001. godine jer talibani nisu bili spremni izručiti Bin Ladena, a danas, osam godina kasnije, niti je Bin Laden uhvaćen, niti je talibanski režim iskorijenjen. Automatski se postavlja pitanje opravdanosti odluke slanja novih vojnika. Jasno je da se u trenutnoj situaciji ne mogu jednostavno povući sve međunarodne vojne snage s tog područja, jer bi to izazvalo kaos, no ova nova odluka ne daje dovoljno jasne smjernice kako se točno planira u za to predviđenom roku osigurati sve potrebne uvjete za povlačenje vojske.

Također upitno je, radi li se o pukoj slučajnosti, što se predviđeno vrijeme za povlačenje američkih vojnika, najavljeno za početak 2011. godine, poklapa s početkom predizborne kampanje za američke predsjedničke izbore 2012. godine.

Do sada vojno djelovanje u Afganistanu nije ostvarilo zadane ciljeve, ali je zato stvorilo krajnje nestabilno stanje koje pogoduje cvjetanju droge, prostitucije i drugih vidova kriminala. U 2000. godini je primjerice, od strane talibana, donešena odredba o zabrani proizvodnje opijuma koja je za rezultat imala 90-postotno smanjenje proizvodnje i značajan pad utjecaja paštunske narko-mafije. Paštuni, koji žive s obje strane afganistansko-pakistanske granice, navodno su oni koji su pružali utočište Bin Ladenu i pomagali mu da pobjegne američkim snagama.

Zašto se nitko ne uspijeva približiti Osami bin Ladenu?

Photo Osama-bin-Laden.info

U relativno kratkom periodu između 2001. i 2005. godine, nakon dolaska zapadnih sila, industrija proizvodnje opijuma je oporavljena i Afganistan je zauzeo uvjerljivo mjesto na čelu svjetske proizvodnje opijuma. Naime čak 90 posto svjetskog opijuma proizvodi se u Afganistanu dok se njegov najveći dio prerađuje u heroin i prodaje na europskom tržištu i u Rusiji.

Kako trenutno stoje stvari Amerika je danas vrlo daleko od toga da uhvati Osamu Bin Ladena i iskorjeni talibane.

- Moramo se zapitati zašto, osam godina nakon 9.11., nitko nije uspio pronaći niti se približiti Osami Bin Ladenu, niti se itko uspio približiti Zawahiriju, drugom čovjeku al-Quaide - izjavio je premijer Velike Britanije, Gordon Brown.

Amerika u svojoj novoj politici nije zaboravila ni Pakistan. Amerikanci planiraju izvršiti pritisak na pakistanskog predsjednika Asifa ali Zardarija kako bi on okončao svoju kooperaciju s talibanima. To bi moglo značiti da Amerikanci planiraju otvoreno poduprijeti vođu najjače opozicijske stranke Narwaz Sharifa u slučaju da Zardari ne bude sklon udovoljiti njihovim zahtjevima.

Novi bombaški napadi u Iraku

Situacija u Iraku je također daleko od 'ružičastog'. Rat je počeo u ožujku 2003. godine, no do današnjeg dana situacija u toj zemlji nije dovedena u red. Gotovo nitko više i ne pamti da je službeni povod za rat bilo navodno postojanje oružja za masovno uništenje, koje naravno nikada nije pronađeno.

Krajem veljače predsjednik Obama donio je plan postupnog povlačenja američkih vojnih snaga do kraja 2011. godine, no s povećanim brojem terorističkih napada u posljednje vrijeme, pitanje je hoće li to biti dovoljno vremena da se u toj zemlji uspostave preduvjeti za povlačenjem američkih vojnih snaga.

Iako je Irak od početka ofenzive poprište konstantnih sukoba, njihov intenzitet i snaga su varirali u intervalima. U Iraku djeluju razne skupine koje rade na poticanju nasilja, no postoje indikacije da se u proteklih par mjeseci Al-Quaida vratila na terorističku scenu Iraka.

Ranije su ciljevi napada uglavnom bile relativno lake mete kao što su tržnice, džamije i drugi slični civilni objekti. No, u zadnjim velikim napadima u Bagdadu, u kolovozu, rujnu i naravno u posljednjem velikom napadu koji se zbio u nedjelju, mete su bile dobro čuvani simboli državne vlasti kao što su ministarstva, sveučilište i bagdadski Institut za umjetnost.

''SAD stoji uz Iračane i preuzima odgovornost za njihovu budućnost''

Nedavna serija od pet povezanih bombaških napada rezultirala je s 127 mrtvih i oko 450 ozlijeđenih osoba. Prva eksplozija odjeknula je u predjelu Bagdada koji se naziva Dora, a meta je bila policijska patrola. Najviše štete nanijele su dvije sinkronizirane auto bombe koje su, uz brojne ljudske žrtve, nanijele i veliku materijalnu štetu na zgradi ministarstva pravosuđa.

- SAD stoji uz irački narod i vladu kao bliski prijatelj i partner, dok se Iračani pripremaju za izbore rano sljedeće godine, i preuzima odgovornost za njihovu budućnost i izgradnju većeg mira i boljih prilika - izjavio je predsjednik Obama vezano uz nedavne događaje.

Irački predsjednik Jalal Talabani je izjavio da počinitelji ovih djela više ne skrivaju svoj pravi cilj, nego jasno i otvoreno objavljuju da su u sukobu s državom i da time smjeraju blokirati političke procese u Iraku, kako prijenosi Al-Jazeera.

Naime, u Iraku se bliže predsjednički izbori koji bi se trebali održati početkom ožujka i analitičari smatraju da se ovim napadima nastoji odvratiti ljude od toga da izađu na birališta. 

Najnovije eskalacije nasilja u Iraku pokazuju kako je mir u toj zemlji još uvijek samo san te se čini kako će Obamini planovi za povlačenjem vojske ići teže nego što je najavljivano.