Još su mogući šokovi zbog financijske krize

Poznati ekonomski analitičar napominje kako `EU mora naći načine da brže reagira no u slučaju Grčke, kako bi se izbjegle slične situacije`.

Nakon krvavih prosvjeda u Ateni koji su se zbili u srijedu te koji su odnijeli i ljudske žrtve, europska tržišta dionica, obveznica i valuta naišla su na zid. Tako je i euro pao niže no ikada u proteklih godinu dana, a kamate na obveznice ugroženih zemalja su rasle, dok su dionice rušile burzovne indekse.

Nakon kratkog optimizma, tako se u financijski svijet opet uvukao pesimizam i sveopća panika od onog što slijedi. Naime, sudeći prema mnogim svjetskim stručnjacima. slijedeće su na redu Španjolska i Portugal koje bi trebale znatno više novca no Grčka kojoj možda ni 110 milijardi eura pomoći neće biti dostatno. Sve to bi, smatra se, moglo itekako ugoziti samu Europsku uniju. Netko od stručnjaka spomenuo je i mogućnost da se Italija poljulja te se panika više nije ni mogla izbjeći. Jedine u čiju se sigurnost ne sumnja su Francuska i Njemačka.

''Uvijek su mogući šokovi''

- Pad eura i burzi je izazvan i zbog špekulacija da će ista sudbina zadesiti i Španjolsku koja ima puno veće gospodarstvo, a samim time bi trebala i puno veću pomoć. Neki čak nagađaju i do desetak putra veću no što je bila potrebna Grčkoj - pojasnio je glavni analitičar Societe Generale Splitske banke, Zdeslav Šantić te dodaje kako je to samo ''poljuljalo već nestabilno tržište i izazvalo pesimizam''.

Što se tiče budućnosti eura, Šantić napominje kako će ''gubiti vrijednost, pogotovo prema dolaru'', no i kako se ''zaboravlja neravnoteža i u gospodarstvu SAD-a''. Pritom Šantić ističe proračunski deficit i deficit domaćih transakcija. Ipak, napominje kako, barem ''što se tiče procjena zasad, taj tečaj se ne bi smio spustiti ispod 1,1''.

- Iako, uvijek su mogući šokovi - oprezan je analitičar Societe Generale Splitske banke u prognozama financijske krize.

Nadalje, Šantić napominje i kako se ''fokus investitora seli s eurozone na SAD'' te kako je ''pred EU velik izazov, što je i očekivano zbog razlike u strukturi raznih gospodarstava, ali i u tome u kakvom su stanju razna gospodarstva dočekala krizu te kako se uopće mogu nositi s mjerama''.

Opravdana sumnja i strah ili promišljena 'igra'?

- Europska unija mora naći institucije koje će nadzirati članice eurozone te naći načine da se izbjegnu slične situacije, i to brže, no u slučaju Grčke - upozorio je Zdeslav Šantić.

Pesimizam je malo otjerao španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero koji je odlučno demantirao da njegovoj zemlji treba pomoć kao što je bilo u slučaju Grčke te kako je ''nedopustivo da takve glasine ruše španjolski rejting i podižu prinose na njene državne obveznice''. Optimizam je kratko trajao.

Uskoro je stigla reakcija iz Europske središnje banke, pa od ministara financija pojedinih europskih zemalja te čelnika MMF-a koji 'šakom i kapom' nude upozorenja kako bi 'grčki sindrom' mogao postati i internacionalniji teko što će se potencijalno njihovi problemi preseliti i u druge dijelove eurozone. Naravno, još jednom su istaknuti Portugal i Španjolska. Nadalje, sumnja se i kako se namjerno potencira mogućnost kraha u Španjolskoj i Portugalu kako bi se vlade tih zemalja potrudile čim prije donijeti program konsolidacije sličan onom grčkom. Tako su ugrožene i Italija i Irska.

Tako su i hrvatski mediji premijeli kako je riječ o 1125 do 1300 milijardi eura koji bi, prema procjenama analitičara UniCredita, bili potrebni za izvlačenje iz tog novog financijskog kraha. Širenje krize na ostale članice eurozone, ne bi ostao samo europski problem već bi uključio i SAD, Japan, Kinu, mnoge druge važne svjetske ekonomije te MMF.

Dok svi strahuju čeka li ih ta sudbina, u Grčkoj 'borba' ne jenjava

Ipak, fokus je još uvijek na Grčkoj u kojoj su glavni sindikati ponovno pozvali svoje sunarodnjake na okupljanje u četvrtak poslijepodne pred zgradom parlamenta, gdje će se razmatrati vladin plan štednje, samo dan nakon tragične pogibije triju osoba u nasilju.

Photo javno165

U priopćenju Sindikalne centrale privatnog sektora (GSEE) osuđuje s nasilje koje se dogodilo u srijedu te se pripisuje "huškačima koji zapravo potkopavaju prosvjede i pravednu borbu radnika".

- Odlučno objavljujemo da ćemo nastaviti i proširiti borbu kako bismo zadovoljili svoje pravedne zahtjeve - stoji u priopćenju.

Prosvjednici su pozvani na okupljanje u 18 sati po mjesnom vremenu, kada će se u zgradi parlamenta glasovati o planu o novim mjerama štednje. Istodobno Grke na okupljanje na drugome mjestu u isto vrijeme poziva i Komunistička sindikalna fronta (Pame).