Juda je bio heroj jer je izdao Isusa

Zbog čega je Juda izdao Isusa: zbog pohlepe, zato jer je Sotona ušao u njega ili jer je bio jedini heroj koji bi tako pomogao Sinu Božjem?

Iza nas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan. To je dan kad se slavi uskrsnuće Isusa Krista. Osim veselja i nade u iskupljenje grijeha, taj događaj iznjedrio je još nešto: jedan od temeljnih postulata Kršćanstva – Judinu izdaju. Tako je Juda Iškariotski postao najprezreniji izdajica u povijesti.

Ipak, krajem '70-ih godina prošlog stoljeća na području Egipta pronađeni su svici koji kazuju drugačiju priču o slavnom događaju. Taj tekst, koji je podvrgnut dugom i akribijski pedantnom znanstvenom istraživanju, ubrzo nakon pronalaska dobio je naziv 'Judino evanđelje' ili 'Evanđelje po Judi'.

Put do gotovog teksta nije bio nimalo lagan, što potvrđuje činjenica da ga se tek 26 godina nakon pronalaska pustilo u javnost. Naime, tih intrigantnih 13 listova papirusa slučajno je pronađeno 1978. godine u Egiptu. Od 1980-ih gubi im se svaki trag, da bi se pojavili 1999. godine kad ih je mešetarica antikviteta, Freeda Chacos, kupila od jednog trgovca starinama.

Uz 'Evanđelje po Judi' pronađeno još biblijskih elemanata

Spise je dala proučiti na Sveučilište Yale, gdje su ih prepoznali i savjetovali joj da ga povjeri znanstvenicima i restauratorima. Do 2005. godine restaurirano je oko 85 posto teksta, jer se dio uništio u lošim uvjetima (bio je čuvan u vlažnom i tamnom sefu, pa se pretvorio u prah).

Prema prijevodu teksta može se zaključiti da je to gnostičko evanđelje, vjerojatno prijepis nastao u egipatskim koptskim pokrajinama. C4 metodom utvrđeno je da je napisano oko 280. godine. Izvornik je bio grčki (kao i Evanđelje po Ivanu) i datira iz 150. godine. Dakle, jedno je od najranijih. Na engleski su ga preveli (dešifrirajući ono što je izblijedjelo) Rodolphe Kasser, Marvin Meyer i Gregor Wurst, uz suradnju Françoisa Gaudarda. Tekstu mjestimice manjkaju poveći ulomci, a nedostaje mu i završetak.

U cijelu se priču umiješalo Nacionalno zemljopisno društvo (bolje poznato po izvornom nazivu: National Geographic Society) i odradilo sjajan marketing prije prezentiranja tog velikog otkrića svjetskoj javnosti 6. travnja 2006. godine u Washingtonu prilikom konferencije za tisak.

Treba spomenuti kako je u istom kodeksu (66 listova papirusa) nađeno nekoliko spisa, od reda apokrifa, među njima i 'Prva apokalipsa po Jakovu' te 'Petrova poslanica Filipu' itd. - ali samo je 'Evanđelje po Judi' zainteresiralo širu javnost i to zato što je se taj tekst smatrao definitivno zagubljenim, a zatim i zbog sadržaja.

Pa što, dakle, piše u tom tajnovitom spisu?

Tekst 'Judina evanđelja' nudi drugačiji pogled na Judu i prikazuje ga kao jedina Isusova sljedbenika koji je razumio njegovu želju da odbaci zemaljsko tijelo. Na početku teksta ističe se kako je riječ o "tajnom opisu otkrivenja koje je Isus u razgovoru prenio Judi Iškariotskim tri dana prije nego je slavio Pashu".

Juda je u evanđelju, u potpunosti objavljenom u New York Timesu, prikazan kao najbliži Isusov prijatelj koji razumije Kristovu poruku i ima poseban status među njegovim učenicima.

- Kad se Isus pojavio na Zemlji, učinio je velika čuda za spas čovječanstva. Budući da su jedni išli pravim putem, a drugi putem prijestupa, pozvano je dvanaest učenika. On je s njima govorio o tajnama s onu stranu svijeta i što će se dogoditi na kraju. Učenicima se često nije prikazivao kao on, nego bi se našao među njima kao dijete – zapisao je Juda.

Također, prema tim spisima, ostali su ga kamenovali i progonili, ali da je zatim stigao na neko mjesto za Isusom, gdje je vidio golemu zgradu i u njoj mnoštvo ljudi te rekao: "Učitelju, vodi me s ovim ljudima".

- Judo, nijedna osoba ljudskog roda nije dostojna ući u kuću koju si vidio, jer je namijenjena svetima. Ni Sunce ni Mjesec ondje neće vladati, ni dan, nego će sveti ondje biti uvijek, u vječnom carstvu sa svetim anđelima - kazao mu je Isus.

Isus Judi otkrio božanske tajne i najavio kraj svijeta

Odlučivši da Judu pouči o tajnama koje nijedan smrtnik nije vidio, Isus govori Judi o carstvu koje nije vidjelo oko niti jednog anđela, koje nije shvatila misao niti jednog srca, koje nikada nije bilo nazvano niti jednim imenom, i gdje je Veliki Nevidljivi.

Juda je tad imao viziju u kojoj je vidio sjajan oblak, na njemu velikog anđela, božanskoga Samorodnoga, koji mu je prikazao nastanak svijeta, kozmos, kaos i podzemlje. Samorodni je imao 72 anđela koji su mu pomagali, no Nebro i Saklas, su se pobunili i stvorili sebi po šest pomagača.

Pobunjeni je anđeo, Saklas, stvorio Adama i Evu te im zajamčio dug život. Bog je, međutim, naredio da ljudima da dušu kao zajam. Isus je objasnio Judi da će, kad istekne vrijeme koje je Saklas dobio da bi vladao, doći kraj svijeta. U tom će razdoblju ljudi spolno općiti u Isusovo ime, klati svoju djecu i tad će Bog taj materijalni svijet uništiti. No, Isus kaže Judi da će on sve nadmašiti jer će žrtvovati čovjeka u kojem je Isus te će ući u svijetli oblak koji okružuju zvijezde.

Prijatelj koji oslobađa Isusa ili izdajica?

Photo National Geographic

Dok evanđelja Novog zavjeta, Markovo, Matejevo, Lukino i Ivanovo, prikazuju Judu, jednoga od 12 apostola, kao izdajicu koji je prodao Isusa za 30 srebrnjaka i potom se pokajao i objesio, Judino evanđelje predstavlja ga kao junaka koji je djelovao na Isusov zahtjev.

- Isus kaže da ga netko napokon mora izbaviti od njegova ljudskog tijela i draže mu je da to oslobađanje obavi prijatelj nego neprijatelj - objašnjava Rodolphe Kasser, svećenik i bivši profesor sa sveučilišta u Ženevi koji je predvodio obnovu i prevođenje Judina evanđelja.

- Tako on moli Judu, svojeg prijatelja, da ga proda, da ga izda - kaže Kasser.

Katolička Crkva: Juda je lažljivac, a evanđelje je fantazija

I prije no što je sporno evanđelje objavljeno, podiglo je mnogo prašine. Vjerski cinici trljali su ruke u nadi ''kako će prava istina napokon biti objavljena i Katolička crkva raskrinkana'' dok je suprotna strana prijezirno okretala očima, odbacujući dokument u startu.

Ipak, da je riječ o važnom nalasku govori činjenica kako se i sam Papa oglasio po tom pitanju. Benedikt XVI. Judu je nazvao lažljivcem kojem je novac bio važniji od Boga i njegove ljubavi.

Vatikanski učenjak monsignor Walter Brandmuller, čelni čovjek Papinskog odbora za povijesne znanosti, otkriće je nazvao ''religioznom fantazijom'' koju ''vjernici neće poduprijeti''. Dodao je da će to samo stvoriti konfuziju kod vjernika.

Takav je stav Crkva zadržala od prvog spominjanja spornog teksta. Naime, 'Judino evanđelje' prvi put se spominje u raspravi Sv. Ireneja, lionskog biskupa. U raspravi 'Protiv krivovjerja', koja je napisana oko 180. godine, Sv. Irenej osuđuje to evanđelje kao herezu koja odstupa od nauka Katoličke Crkve. Iako Novi zavjet sadrži četiri evanđelja, poznato je kako su u prvim stoljećima Kršćanstva napisani deseci drugih evanđelja koja su poslije odbačena.

I u Bibliji naznake istinitosti Judinog evanđelja?

I dok su 'Judino evanđelje' pojedine skupine odbacile u startu, Elaine Pagels, povjesničarka religije s Princetona, kaže kako se i u Novom zavjetu može vidjeti kolebanje oko toga što se zapravo dogodilo.

– Juda je postao simbol prijevare i izdaje. Ali, ako pogledate evanđelja jedno za drugim, shvatit ćete da su Isusovi sljedbenici pokušavali shvatiti što se dogodilo nakon što je on uhićen i ubijen. Znali su da ga je Juda predao ljudima koji su ga uhitili. Najranije evanđelje – Markovo – kaže da ga je Juda predao, ali ne daje motiv za to. Ljudi koji su pisali nakon Marka – Matejeva i Lukina evanđelja – očito su osjećali da je nešto krivo u Markovu evanđelju zbog toga što ono ne daje razlog. Zato ga Matej dodaje. On kaže da je Juda otišao glavnim svećenicima, Isusovim neprijateljima i rekao im: ''Što ćete mi dati ako vam ga predam?'' I oni su se složili s određenim iznosom novca. Tako da je, prema Mateju, razlog bila pohlepa. U Lukinu evanđelju sasvim je drukčije. Kaže se da je sila zla preuzela Judu – Sotona je ušao u njega - kaže Pagels.

Photo National Geographic

- Mislim da se Luka muči s tim pitanjem. Ako je Isus Božji sin, kako može biti žrtva običnog trika, varke običnoga ljudskog bića? A Luka pokušava pokazati da je sva moć zla bila usredotočena u Judi. Dakle, imamo dvije vrlo različite priče. A druga evanđelja, poput Ivanova, kažu da Isus ne samo da je predvidio što će se dogoditi, nego je to i potaknuo. Ivanovo evanđelje kaže da je Isus rekao Judi neka ide i učini ono što mora učiniti, a Isus je znao da to znači izdati ga. Tako da Ivanovo evanđelje vodi to pitanje još malo dalje – Isus ne samo da je znao što će se dogoditi, nego je to i poticao – rekla je Pagels u intervjuu iz 2007. godine za Salon.

Ipak, postavlja se pitanje zašto je Katolička Crkva bijesna na Judu i zašto tako žustro odbacuje njegovo evanđelje? Poznato je kako je bilo napisano mnoštvo evanđelja i kako su se kroz cijelu povijest iz crkvenih knjiga sustavno izbacivali određeni tekstovi te dodavali novi.

Prema Bibliji, bez Judine izdaje, Isus ne bi bio razapet i tako se ne bi mogao ostvariti Božji plan da Isus spasi čovječanstvo od grijeha. Osim toga, kako je logično da Isus kao Sin Božji zna unaprijed kada će ga i tko izdati, da zna svaki detalj unaprijed, a na kraju kada se odvije upravo onako kako je trebalo, proklinje izdajnika? On, koji je navodno došao za spasenje svijeta i čovječanstva, propagirao praštanje, bio "poznavatelj dubina ljudske duše", da baš On na kraju osudi osobu koja mu je pomogla ispuniti njegovu sudbinu i koju je osobno izabrao da bude među 12 Njegovih apostola? Umjesto da bude najveći izdajnik u posljednjih dvije tisuće godina, Juda bi, prema svojem evanđelju, trebao biti slavljen kao heroj jer je imao hrabrosti i snage učiniti nešto tako veliko i važno.