Kad popovi postanu biznismeni . . .

Vladika Artemije prihvatio je odluku Sinoda SPC-a koji ga je razriješio dužnosti zbog pronevjera koje su se odvijale u njegovoj episkopiji.

Zarada novca ne zanima samo 'obične' građane i poslovne ljude. Naime, ima jedna kategorija ljudi koja se s time možda i ne bi trebala baviti, posebno jer svake nedjelje pozivaju na duhovno bogatstvo. No čini se kako neki od njih, to duhovno bogatstvo, vole pretvoriti i u materijalno.

Posljednji primjer koji je na noge digao susjednu nam Srbiju jest slučaj vladike Artemije koji je u petak prihvatio odluku Sinoda Srpske pravoslavne crkve koja ga je razriješila s funkcije episkopa raško-prizrenskog.

- Ono što bih htio naglasiti je ono što sam rekao i Sinodu, da sam spreman da prihvatim odluke Sinoda, kao što sam i prihvatio iako se sa njima ne slažem i ne moram se uvijek slagati, ali ih prihvaćam - rekao je Artemije, koji je poznat po nacionalističkim i protuzapadnim stavovima.

Vladika je također pozvao na očuvanje jedinstva Srpske pravoslavne crkve, koju već duže vrijeme  potresaju navodi o raznim malverzacijama i pronevjerama dodijeljenog državnog novca. Slučaj je doživio vrhunac prije nekoliko tjedana, kada je Sinod SPC-a razriješio Artemija, nakon čega je pak njegov osobni tajnik pobjegao u Grčku.

Fizički obračun popova

Naime, Srpska pravoslavna crkva još od 2006. godine vodi istragu protiv 75-godišnjeg Artemija zbog navodnog lošeg upravljanja milijunima eura koje je vlada dodjeljivala toj eparhiji, između ostalog nadležnoj i za Kosovo.

Artemija u početku i nije bio toliko spreman prihvatiti odluku Sinoda. Tako je optužio novog upravitelja eparhije vladiku Atanasija Jevtića i episkopa Teodosija Šibalića za nezakonit upad u njegov ured i privatne prostorije, o čemu je izvijestio Kurir.

Cijeli je slučaj podigao mnogo prašine u Srbiji, a došlo je i do jake podijeljenosti i zaoštravanja odnosa u SPC-u. Koliki je zapravo raskol izazvalo ovo razrješenje najbolje pokazuje i vijest o tučnjavi svećenika ispred manastira.

Naime, grupa monaha koji podržavaju Artemiju pokušala je tada ući u manastir Gračanicu kako bi zaštitila razriješenog episkopa. Pritom su čak i fizički nasrnuli na monahe koji su podržali odluku Sinoda, nakon čega je došlo do prave tučnjave na glavnom ulazu u manastir. Grupa koja je izazvala nered na kraju se ipak povukla i provalila u manastir na sporedni ulaz.

Artemijin tajnik pobjegao s novcem

Samo nekoliko dana nakon što je Artemije smijenjen njegov je osobni tajnik Simeon Vilovski iz Srbije preko Makedonije automobilom pobjegao u Grčku. Ondje se sakrio u jednom manastiru u Stavrosu, gdje je prije toga od crkvenog novca sakupljenog za pomoć siromašnima na Kosovu i Metohiji kupio veliko zemljište.

Prema pisanju srpskog Pressa, Vilovski je sa sobom ponio i pozamašnu svotu deviza koja se nalazila u blagajni eparhije u Gračanici, gdje je on boravio. Naime, novac je nestao baš u noći u kojoj je Vilovski pobjegao.

Pop Simeon je uplatio više od 700 tisuća dinara kako bi si dokupio staž za 15 godina. Nekoliko milijuna dinara potrošio je pak na otvaranje Kancelarije za baštinu raško-prizrenske eparhije u Beogradu, za koju je kupio i pokućstvo u vrijednosti od nekoliko desetina tisuća eura.

Vilovski je, kako je tada pisao Press, sam sebi određivao plaću, a novcem namijenjenim najsiromašnijima plaćao je bratu račune za mobitel. Za njim je u međuvremenu raspisana i potjernica.

Trošili novac za pučke kuhinje

Vilovski nije jedini koji je sudjelovao u malverzacijama. Prema pisanju Blica, novac koji je prikupljen preko SMS-poruka u akciji eparhije raško-prizrenske, a koji je bio namijenjen za pučke kuhinje na Kosovu i Metohiji, sebi su uzeli pojedinci bliski Artemiji.

To su, uz Viloskog, bili i njegov brat Vladimir, njegov kum Predrag Subotički, vlasnik poduzeća Rade Neimar, te tadašnja direktorica Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gordana Marković.

Vladimir Zagorec Photo Tin Banić

Veliki dio tog novca otišao je u kancelariju za baštinu eparhije raško-prizrenske, paradržavni organ koji je osnovan iako je već postojala službena institucija kojoj je Marković bila na čelu. Iz te institucije nije potekao nijedan ozbiljan projekt, već samo nekoliko pamfleta. Tijekom 2009. godine na račun te kancelarije sjelo je preko dva milijuna dinara iz fonda za pučke kuhinje.

Kako piše Blic, isprva se taj projekt financirao novcem iz eparhije. Međutim, kad je taj izbor presušio, upotrijebljena su sredstva iz spomenute akcije, koja je Viloski podizao bez znanja Svetlane Savić, predsjednice organizacije kojoj je novac bio namijenjen.

Osim toga, gotovo milijun i pol dinara potrošeno je na uplaćivanje mirovinskog i invalidskog osiguranja. Viloski je novac za svoju mirovinu uplatio bez Artemijinog znanja. Viloski je također mnogo trošio na telefonske pozive, koji su često iznosili i preko 100 tisuća dinara, a vozio je skupocjeni Audi A4.

Povezanost Kaptola i Zagorca

Naravno, zanimanje za biznis i velike svote novca nije svojstveno samo pravoslavnoj crkvi.

Dekan Prebendarskog zbora Mijo Gabrić, koji se, usprkos tome što je slabo poznat u javnosti, prije nekoliko godina našao čak i na Nacionalovom popisu 100 najutjecajnijih ljudi u Hrvatskoj, glavni je ekonom Kaptola i kontrolor crkvenog novca.

Upravo je Gabrić bio zaslužan za projekt otvaranja restorana u tornju zagrebačke katedrale, koji nikad nije zaživio. Njegova je ideja bila i akcija skupljanja PET ambalaža čiji je prihod bio namijenjen obnovi zagrebačke katedrale. Gabrić je također i osnivač i glavni organizator božićnih koncerata u Ciboni.

On i ostalih 10 prebendara od crkve su dobili posjede koje imaju pravo uživati do kraja života. Zagrebačka Nova Ves je ulica u kojoj se nalaze prebendarski posjedi i njihove kurije, a Gabrić živi u kuriji koja nosi ime sv. Mihovil.

Franjevac u medijskim vodama

Jedan od najvećih projekata prebendara posljednjih godina su čuveni Prebendarski vrtovi. Vrtove iza svojih kurija ustupili su na 99 godina tvrtki Molteh Vladimira Zagorca, a ona je na tom mjestu trebala graditi poslovno-trgovački prostor. Međutim, nakon što je protiv Zagorca podignuta optužnica prebendari su raskinuli ugovor, a koncesija je dodijeljena Hypo banci.

Bosanskohercegovački franjevac fra Ivan Tolj trenutno je zaposlen kao savjetnik u austrijskom medijskom koncernu Styriji. Tolj već duže vrijeme pliva medijskim vodama, pa je tako još 1998. godine spojio Ninoslava Pavića s njemačkim izdavačem WAZ-om i tako njegovu tvrtku EPH spasio od propasti.

Hercegovački su ga franjevci izbacili iz svoje provincije pod optužbama da radi protiv HDZ-a, nakon čega se doselio u Hrvatsku i postao Pavićev savjetnik, gdje je navodno imao plaću od 50 tisuća kuna. Međutim, poslovna suradnja Tolja i Pavića prekinuta je 2005. godine, kada je Tolj prešao u konkurentsku Styriju gdje je postao koordinator za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te tadašnju Srbiju i Crnu Goru.

Prema pisanju portala Necenzurirano, upravo je Tolj s Gabrićem povezao Vladimira Zagorca, s kojim je austrijska franjevačka provincija posredstvom Tolja uspostavila dobre veze.

Američki svećenik trošio u Las Vegasu

Početkom 2009. godine slučajevi zloupotrebe crkvenog novca zabilježeni su u Sjedinjenim Američkim Država. Francis Guinan iz Floride osumnjičen je tako da je u razdoblju od tri godine potrošio 488 tisuća dolara na stvari kao što su igranje golfa i putovanja u Las Vegas.

Guinan nije ni pokušao zanijekati ove optužbe. Izjavio je kako je potrošeni novac "mala naknada" za sve što je napravio za svoju zajednicu, te je dodao kako prema crkvenim zakonima ima pravo trošiti novac crkve onako kako on misli da je najbolje.

Mjesec dana prije pastor John Skehan iz iste crkve je osuđen zbog krađe nekoliko stotina tisuća dolara iz crkve u petogodišnjem razdoblju. Oba su slučaja izašla na vidjelo nakon anonimne dojave jednog vjernika.