Kina detonirala atomsku bombu

Nuklearna utrka je vjerojatno najtajnovitija, najunosnija i najvažnija utrka ikad vođena. Vjerojatno. No, sigurno je najopasnija.

Počeci nuklearnih istraživanja u Kini usko su vezani uz SSSR. U ranim pedesetima u Pekingu je potpisan tajni sporazum o sovjetskoj stručnoj pomoći pri pokretanju kineskog nuklearnog programa. Zauzvrat su Kinezi trebali opskrbljivati Ruse uranom. No, suradništvo s Rusijom nije nastavljeno te Kina nastavlja samostalno u svojim projektima.

Kina je 16. listopada 1964. godine detonirala prvu fisijsku bombu te time postala prva azijska, a druga komunistička nuklearna sila. Daljnji razvoj atomske tehnologije, Kinu je u potpunosti stavio uz bok svjetskih supersila.

Kineski nuklearni program svoj vrhunac je postigao 17. lipnja 1967. godine kad je na kineskom testnom poligonu u Lop Turu izvedena implozija 3,3 megatona snažne hidrogenske bombe. Bio je to šesti kineski atomski pokus.

Tijekom sedamdesetih Kina je proizvela balističke rakete velikog dometa s nuklearnim i termonuklearnim glavama, što joj je osiguralo potpunu političku samostalnost.

u povijesti ratovanja iskorištena 'samo' dva puta

Uz 40-ak pokusa, procjenjuje se da Kina ima oko 400 nuklearnih bojnih glava. Posljednju eksploziju bojne glave, odnosno njih 46, izvršili su 29. srpnja 1996. godine. Prema nekim procjenama, Kina u svojim vojnim bazama na kopnu ima oko sto raketa, koje može opskrbiti s nepoznatim brojem bojevih glava s nuklearnim punjenjem. Raspolaže i sa 12 podmornica s kojih se mogu lansirati rakete sa bojevim nuklearnim glavama te s 40 aviona bombardera osposobljenih da nose nuklearne bombe ili rakete s nuklearnim punjenjem.

Čak i nuklearno oružje sa relativno malim učinkom, značajno je jače od najsnažnijeg uobičajenog eksploziva. Takvo je oružje sposobno uništiti ili ozbiljno onesposobiti cijeli grad.

Podsjećamo, riječ je u čija razorna snaga potiče od nuklearnih reakcija, bilo od fisije ili od mnogo jače fuzije. U povijesti ratovanja, nuklearna oružja korištena su samo dva puta i to oba puta tijekom zadnjih dana Drugog svjetskog rata.

Prvi događaj desio se ujutro 6. akolovoza 1945. godine, kada su SAD bacile uranijski eksplozivni uređaj, čije je šifrirano ime bilo Little Boy ("mali dječak"), na japanski grad Hirošimu. Drugi događaj zbio se tri dana kasnije, kada je plutonijska naprava implozijskog tipa, koji je imao šifrirano ime Fat Man ("debeli čovjek"), bačena na grad Nagasaki.

Upotreba ovih oružja je rezultirala trenutnom smrću od oko 100 tisuća do 200 tisuća pojedinaca i to većinom civila. No, još više osoba je umrlo tijekom daljnjih godina od posljedica upotrebe nuklearnog oružja, koje je i tad bilo te do dana današnjeg ostalo kontroverzno.