Kod Maribora pokopana 'jezgra' hrvatske vojske?

'Treba utvrditi koliko je ubijenih i leži li ovdje jezgra hrvatske vojske', izjavio je povjesničar Mitja Ferenc.

Sondiranje zatrpanog protutenkovskog rova blizu novog mariborskog groblja Dobrava potvrđuje tezu nekih povjesničara da se tu nalazi najveće poslijeratno gubilište u Europi, te da bi većinu žrtava mogli činiti Hrvati koji su u Mariboru izdvojeni iz kolona koje su krenule iz Bleiburga.

"Treba utvrditi koliko je ubijenih i leži li ovdje jezgra hrvatske vojske", izjavio je za mariborski list Večer od četvrtka povjesničar Mitja Ferenc koji vodi pokusna iskopavanja posmrtnih ostataka u šumi blizu groblja Dobrava u južnom mariborskom naselju Tezno.

On je član komisije za prikrivena grobišta koja je u 8 godina rada evidentirala 540 masovnih grobnica širom Slovenije u kojima su, nakon Drugog svjetskog rata, bacani likvidirani pripadnici "neprijateljskih vojski", civili iz zbjegova, te "klasni neprijatelji", a najveći među njima svakako je protutenkovski rov koji su pred završetak rata oko Maribora izgradili Nijemci, očekujući napad Crvene armije iz pravca Mađarske.

U sondiranju za koje je sredstva osigurala sadašnja vlada premijera Janeza Janše u srijedu je rov otkopan na osam mjesta. Radovi će se nastaviti u četvrtak, a možda i u petak.

Pod zemljom se nalazi više od jednog metra debeli sloj u kojemu su ljudski ostaci, rekao je o tome što je pokazalo prvih osam otkopanih sondi Jože Dežman, predsjednik vladine komisije za prikrivena grobišta koji Sloveniju u nekoliko mjeseci nakon kraja rata 1945. godine uspoređuje sa stanjem u kojemu se 30 godina kasnije pod Crvenim Kmerima našla Kambodža kad je pod Pol Potom bila posijana "poljima smrti".

Zadnja, osma sonda, otvorena u srijedu kasno popodne pokazala je da se u njoj nalaze posmrtni ostaci ranjenika i invalida, vjerojatno pripadnika vojske, a već prve sonde uz rub groblja Dobrava pokazale su strašne slike lubanja sa sačuvanim zubalima, kožnog remenja i ostataka žice kojom su žrtve bile vezane prije strijeljanja, navodi Večer.

Članovi slovenske komisije koja radi na sondiranju tvrde da najveći broj žrtava, a moglo bi se pokazati da ih je oko 15.000, čine Hrvati, pripadnici domobranskih postrojbi, koji su nakon predaje na Bleiburškom polju bili vraćeni u Jugoslaviju.

U Mariboru se, navode, vršio odabir jednog dijela zarobljenika koji su tu strijeljani i bacani u spomenuti protutenkovski rov, ali i na više drugih mjesta, u kratere koji su nastali bombardiranjem Maribora i okolice.

Iako ispitivanja to tek trebaju potvrditi, računa se da oko 80 posto ubijenih oko Maribora čine Hrvati, iako su u Mariboru izdvajani i crnogorski četnici koji su bježali u Austriju, a po nekim svjedočenjima je tu i sovjetska Crvena armija ubijala Kozake koji su surađivali s Nijemcima.

Dežman i Ferenc, navodi Večer, rješenje problema prikrivenih grobišta smatraju moralnim imperativom koji Slovenija zbog same sebe mora riješiti.

"To je problem koji se može postaviti i tako da se pitamo hoće li se Slovenija uvrstiti u normalne države ili ne", tvrdi Dežman, dok Ferenc tvrdi da je sadašnja vlada osigurala dovoljno sredstava za ispitivanja poratnih egzekucija koje su većinom vršile OZNA i KNOJ, ali da još uvijek postoje jake političke blokade da se stvar riješi do kraja koje dolaze i od opozicijskih lijevih, ali i od vladajućih desnih stranaka.

Obojica postavljaju i pitanje dogovora o pokopu žrtava, što bi trebalo riješiti u prvom redu s Hrvatskom, ali i drugim zemljama nastalim na području bivše Jugoslavije.

Dežman je upozorio da Slovenija takve sporazume ima s Italijom i Njemačkom, pa je poznata procedura što se radi s posmrtnim ostacima pripadnika nekadašnjih okupacijskih sila iz tih zemalja, dok s Hrvatskom takvog sporazuma nema.

Slovenski povjesničari kažu da u Hrvatskoj nema pretjeranog entuzijazma da se to pitanje riješi.

No, Božo Vukušić, predsjednik udruge Počasni Bleiburški vod, koji je nazočio pokusnom sondiranju u Teznom, tvrdi suprotno, da je Hrvatska zainteresirana za takav sporazum i smatra da bi bilo najbolje da se posmrtni ostaci Hrvata iskopaju i smjeste u kosturnicu na području Slovenije.