Komšić: Bosanski Hrvati su frustriran narod

Broj Hrvata u BiH danas je prepolovljen, a u sarajevskoj Općini Centar ih od prijeratnih 16 posto danas ima tek sedam posto.

Nakon što su dvoje sarajevskih Hrvata, profesor Ekonomskog fakulteta Dragoljub Stojanov i operna diva Gertruda Munitić najavili svoj odlazak, ponovno se postavilo pitanje iseljavanja Hrvata iz glavnoga grada BiH.

Od prijeratnih 40 tisuća sarajevskih Hrvata, vjeruje se da ih danas u ovom gradu živi oko 15.000. Cjelokupno u državi, populacija Hrvata se prepolovila. Od nekadašnjih 800.000 sada ovdje živi, pretpostavlja se, oko 400.000 do 450.000. No, to su sve pretpostavke jer zvanični popis stanovništva nije napravljen od 1991. godine. Sarajevska Općina Centar jedna je od rijetkih koja raspolaže aktualnim popisom stanovništva, doduše samo na teritoriju svoje Općine. Tako je 1991. godine u Općini Centar živjelo 12.960 Hrvata ili 16,4 posto, a danas ih je 4.880, odnosno 7,25 posto.

Hrvati osjećaju frustraciju

Prvi veliki val iseljavanja Hrvata bio je tijekom, a drugi u godinama poslije rata. Međutim, danas se pitanje iseljavanja Hrvata (i nemuslimana, generalno) postavlja u situacijama koje su incidente, poput ove koje su uzrokovane najavama profesora Stojanova i Gertude Munitić.

''Da li ima elemenata nacionalnog pritiska – ima. Vi ćete budale sresti svugdje, bile one opasne ili bezopasne. I meni su svašta govorili. To što je neka budala rekla Stojanovu da je četnik, pa kad je on rekao da je Hrvat, onda mu je ovaj odgovorio da je ustaša, to je budala. Ali, nemam informacija da postoji val iseljavanja ljudi na osnovu nacionalne pripadnosti. Onoga čega ima puno je ekonomske imigracije. Jednostavno, ne mogu ljudi naći posao'', rekao nam je Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH. On smatra da su Hrvati u BiH najgore prošli, kada se gleda brojnost naroda prije sukoba i nakon njega.

''Politika koja je vođena u ime bh. Hrvata puno ih je koštala. Uvijek su im pričali da imaju gdje drugo ići, i to je također poticalo njihov odlazak. Postoji taj problem i on je velik. Hrvati kao narod osjećaju frustraciju jer nemaju sigurno okruženje, ali ne smije se zaboraviti da i Bošnjaci imaju istu vrstu frustracije, a također i Srbi, jer im se napada ono što oni misle da su postavili zauvijek, a to je Republika Srpska'', kaže Komšić.

Diskriminacija u državnoj službi

Sarajevo je prije rata bio grad sa najvećim brojem Hrvata. Iseljenje, najčešće u Hrvatsku, najizraženije je bilo tijekom rata i u godinama poslije. Tada je otišla cijela intelektualna, znanstvena, kulturna elita, objasnio je Alen Zornija, bivši urednik „Hrvatske riječi“, tjednika koji više ne izlazi.

''Danas se događa diskriminacija, ponajviše u zaposlenju u državnim institucijama. Postoji nacionalni ključ, ali on se poštuje samo na visokim razinama vlasti. Većina je u prednosti i to je problem, ne samo ovdje. Ne potiče se stvaranje multietničnosti. No postojao je i drugi problem. Hrvati iz Hercegovine nisu imali interesa podržati Hrvate u Sarajevu i sva financijska pomoć iz Hrvatske njima se slijevala'', rekao je Zornija. 

Na isti problem, koji je evidentan prilikom zapošljavanja, upozorio je i fra Petar Vidić, predsjednik Matice Hrvatske u Sarajevu. On smatra da suživot ovdje ide nizbrdo, od 1992. pa do danas.

''Problem odlaska nije od jučer. On postoji od početka rata neprestano. U Sarajevu je 90 % Bošnjaka i nema puno Hrvata u državnim službama. Mladi odlaze, a roditelji često za njima jer ne žele sami ostariti. No, ipak je toga manje nego ranije. A ispada ako ima, to su pojedinačni slučajevi.''

Da su ekonomski razlozi oni glavni za odlazak, potvrđuje i fra Luka Markešić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća. No, upozorava da odlazak ovih dvoje istaknutih Hrvata ne oslikava generalno stanje u Sarajevu.

''Ti slučajevi najčešće dolaze od Bošnjaka koji su doživjeli tragične situacije, no nema ih puno, pojedinačni su. Ekonomski su glavni razlozi – nema rada, ne može se naći posao. Glavni razlog nestanka Hrvata iz BiH je hrvatska politika Franje Tuđmana, kada se veliki broj Hrvata preselio u Hrvatsku. A mnogi su protjerani, posebice sa područja gdje je danas Republika Srpska''.

Ono što je rekao urednik bh. tjednika DANI, Ivan Lovrenović, spomenuli su i svi drugi sugovornici. ''Ta dva slučaja prvi put su ovu temu izbacili u javnost. Problemi postoje među svima, pa i ja imam problema s tim stvarima kad polemiziram u novinama, ali još ne želim donositi nikakve jake nacionalne osude'', zaključio je Lovrenović.