Latinska Amerika ujedinjena protiv SAD-a i Kanade

Osniva se nova reginalna zajednica, koja će obuhvaćati latinoameričke države. Organizacija američkih država, čini se, ima razloga za brigu.

U Meksiku je nedavno održan regionalni summit vođa latinoameričkih i karipskih država, na kojemu je prvi put sudjelovao Raul Castro, novi poglavar Kube, a sudionici su pozvali SAD da prekine blokadu Kube.

- Pozivamo američku vladu da primijeni odluke Generalne skupštine UN-a te tako privede kraju gospodarsku, trgovinsku i financijsku blokadu Kube - stoji u zajedničkoj izjavi vladara 25 država latinoameričke regije. Sudionici summita također su SAD-u uputili zahtjev da poništi Helms-Burtonov zakon.

Photo javno165

SAD je uveo sankcije protiv Kube u 1961. godini, nakon što CIA nije uspjela provesti posebnu operaciju u Zaljevu svinja koja je trebala srušiti Castrovu vladu.

Sankcije su dodatno zaoštrene 1996. godine kada je donesen Helms-Burtonov zakon kojim je stranim brodovima koji trguju s Kubom zabranjen pristup američkim lukama. Zakon također sankcionira tvrtke koje surađuju s kubanskim poslovnim partnerima.

Stvara se alternativa OAS-u

U zajedničkoj se izjavi navodi kako je taj zakon nanio veliku štetu kubanskom narodu te predstavlja kršenje međunarodnog prava. Međutim, na summitu se nije raspravljalo samo o blokadi Kube.

Naime, latinoamerički državnici predložili su osnivanje nove regionalne organizacije u kojoj ne bi sudjelovale ni Sjedinjene Američke Države ni Kanada. Ta bi organizacija trebala postati alternativa sadašnjoj Organizaciji američkih država (OAS), koja djeluje ga glavni regionalni forum na američkom kontinentu u posljednjih 50 godina.

Većina latinoameričkih zemalja ima članstvo u OAS-u, u kojem glavnu ulogu drži SAD. Američka dominacija u toj organizaciji ne dopada se mnogim američkim državama, a pogotovo Venecueli i Kubi. Honduras se čak i povukao iz organizacije u znak prosvjeda.

OAS karakterizira nesloga između nekoliko njegovih država-članica i SAD-a po pitanjima gospodarske politike i trgovine. Organizacija je često kritizirana zbog navodnog promoviranja interesa SAD-a. Upravo je iz tih razloga stvaranje nove regionalne organizacije bilo jedna od glavnih tema dvodnevnog summita u Cancunu.

Meksički predsjednik Felipe Calderon rekao je kako će nova organizacija težiti regionalnoj integraciji, te kako će promovirati regionalne interese na međunarodnim sastancima. Taj je prijedlog Raul Castro opisao kao "povijesni korak na putu prema stvaranju regionalne organizacije sačinjene isključivo od latinoameričkih i karipskih država".

SAD-ovi pokušaji podrivanja venecuelanske vlasti

Kuba je iz OAS-a isključena 1962. godine zbog njezinog socijalističkog političkog poretka. Odluka je napokon poništena tek 2009. godine, ali Kuba ipak nije obnovila svoje članstvo.

Predsjednik Venecuele Hugo Chavez također je podržao prijedlog, rekavši kako bi organizacija dobro poslužila u borbi protiv američke "kolonizacije" regije. Nekoliko je državnika pak reklo kako nova organizacija ne bi trebala postati zamjena za OAS.

- Jako je važno da ne pokušamo zamijeniti OAS. OAS je trajna organizacija koja ima svoje funkcije - rekao je predsjednik Čilea Sebastian Pinera.

Povelja nove organizacije bit će pripremljena do sljedećeg summita latinoameričkih zemalja koja će se održati u Venecueli 2011. godine.

U posljednje se vrijeme javljaju glasine o tome da SAD pokušava lažnim informacijama oslabiti ili čak srušiti venecuelanski vlast na čelu s Hugom Chavezom. SAD je još 2002. godine pokušao organizirati puč protiv te demokratski izabrane vlasti. Mnogi pojedinci iz američke vlade pisali su članke i lažne prijave u kojima tvrde kako Chavez pokušava nametnuti populističku autoritarnu vladavinu, o čemu pišu strani mediji.

Međutim, usprkos stalnim napadima iz SAD-a Venecuela je u procesu demokratskog razvoja koji karakterizira pokušaj uspostavljanja ravnoteža između tržišnog i državno-planskog gospodarstva. Time se želi zajamčiti dobrobit narodu s jedne strane, te izbjeći siromaštvo i nejednakost s druge. Položaj Venecuele na UN-ovoj ljestvici ljudskih prava poboljšao se za deset mjesta u proteklom desetljeću.